Božić kakav je nekad bio

Božićni popusti, božićne akcije, božićni pokloni, djed Božićnjak, bijeli Božić, snijeg, praporci, sobovi, jelke, zvončići, sve su ovo ključne riječi koje se danas vežu uz Božić i koje stvaraju sliku našeg Božića u Hrvatskoj, ili našeg Božića u Dalmaciji.

Gdje je Bog u Božiću? Gdje su Hrvatska i Dalmacija u našem današnjem Božiću? 

U svojoj kultnoj ''oporuci'' pokojni barba Ljubo Stipišić Delmata poručio nam je da se ''probudimo iz tuđeg sna i vratimo sebi dok još imamo kome“. Nitko nije bolje definirao naš problem od njega; Živimo tuđe snove!

Hrvate je netko definitivno nečim opio i uspavao tuđim snom. U tom snu Hrvati su se odrekli ne samo svog Boga, svog Božića, nego i sve one tradicije koju je on nosio sa sobom. Nekadašnji njegovi sibmoli: Sveta obitelj, mali Isus, Božićne kolende i drugi, potpuno su iščezli s naše dalekovidnice i ne vide se više ni iz daleka. Čak se i Njegovo ime izostavlja u čestitanju i ne spominje, već se kaže ''Sretni blagdani''

Zanimljiv smo mi narod. Vrlo zanimljiv. Odbaciti svoje tako lako i prihvatiti tuđe još lakše. Odbaciti svoju baštinu, svoju stvarnost, a prihvatiti tuđe bajke, tuđe snove.

Kada jednom zaboravimo na svoje običaje, kada nestane mirisa djetinjstva i sjećanja starih, kad izgubimo vjeru u Boga i osjećaj za baštinu, a potrošimo bajke i probudimo se iz tuđih snova, tko ćemo biti? Kome ćemo se vratiti?

Dalmacijanews.hr

Opširnije [...]

MZ Šipovača-Kašče, pokreni se: Poziv jedinicama lokalne samouprave i mjesnim zajednicama za dodjelu financijskih sredstava od strane UNDP

Projekat “Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini (MZs)” (2015-2019) predstavlja zajedničku inicijativu i financiran od strane Vlade Švedske i Vlade Švicarske, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvom pravde Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Vladom Brčko Distrikta i oba entitetska saveza općina i gradova.

Ovim putem objavljujemo poziv za podnošenje prijava zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave i pripadajućim mjesnim zajednicama da uzmu učešće u implementaciji projekta “Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini (MZs)”.

Cilj ovog javnog poziva jeste odabir 10 jedinica lokalne samouprave (JLS) i 60 mjesnih zajednica (MZ) sa njihovog područja koje će uzeti učešće u projektu i primiti podršku u područjima većeg demoktratskog učešća građana, poboljšanja lokalne infrastrukture i revitalizacije lokalnih zajednica kao demokratskog prostora za građanske inicijative.

Tko može aplicirati?

U skladu sa striktno definiranim kriterijima unutar odobrenog projektnog prijedloga pozivamo sljedeće jedinice lokalne samouprave i njihove pripadajuće mjesne zajednice da se prijave u okviru ovog poziva za izražavanje interesa.

Banja Luka, Banovići, Bihać, Bijeljina, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bratunac, Brčko, Brod, Bugojno, Bužim, Centar Sarajevo, Cazin, Derventa, Doboj, Doboj Istok, Doboj Jug, Drvar, Foča, Foča-Ustikolina, Fojnica, Gračanica, Gradačac, Gradiška, Ilijaš, Istočno Novo Sarajevo, Jablanica, Jajce, Kalesija, Kalinovik, Kladanj, Ključ, Kostajnica, Kotor Varoš, Kozarska Dubica, Laktaši, Livno, Lopare, Ljubinje, Ljubuški, Lukavac, Maglaj, Mostar, Modriča, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Odžak, Olovo, Orašje, Osmaci, Pale, Pale – Prača, Petrovo, Posušje, Prijedor, Prnjavor, Prozor-Rama, Ribnik, Rudo, Sanski Most, Srbac, Šamac, Šipovo, Široki Brijeg, Srebrenik, Teslić, Tešanj, Tomislavgrad, Trnovo RS, Trnovo FBiH, Tuzla, Trebinje, Usora, Velika Kladuša, Vlasenica, Višegrad, Vukosavlje, Zenica, Zvornik, Žepče, Živinice.

Informacije i dokumentaciju aplikacije za poziv za izražavanje interesa možete pronaći na sljedećim internatskim stranicama:

UNDP
http://www.ba.undp.org

Savez općina i gradova FBiH-a
www.sogfbih.ba

Gdje se podnose aplikacije za prijavu?

Kompletan paket dokumenata treba dostaviti u koverti na kojoj će biti napisano:

Poziv za dostavljanje prijava od jedinica lokalne samouprave i mjesnih zajednica kojima izražavaju interes za sudjelovanje u projektu „Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini“, na sljedeću adresu:

Razvojni program Ujedinjenih nacija
UN House, “Zmaja od Bosne” b.b., 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

Rok za podnošenje prijava je 11. prosinac 2015. godine.

Više informacija: http://procurement-notices.undp.org/view_notice.cfm?notice_id=26938

ŠirokiBrijeg.info

Opširnije [...]

NOVINARI U "MALIM SREDINAMA": I LOKALNO JE VAŽNO

Odnos državnih vlasti na svim razinama i novinara, te medija nikada nije bio, niti će vjerovatno biti, nešto što se može smatrati do kraja "završenom pričom". Vječna je to igra moći i utjecaja u kojoj važe brojna pisana, ali i nepisana pravila. Radi se o odnosu u kome obje "strane" zapravo nastoje ostvariti svoje primarne ciljeve; vlast želi da ostvari koliko je moguće veći utjecaj, dok se mediji i novinari sa druge strane nastoje izboriti za što više slobode u izvještavanju, ali i pristupu informacijama.

Generalno to je tako, ali u stvarnosti javnih društvenih odnosa, naravno postoje mnogobrojne nijanse i verzije ovog važnog javnog odnosa. Ni vlast ni novinari nisu svugdje isti, pa ni priroda njihovih odnosa nije ista, te se kreće od otvorenog upravljanja javnošću i procesima u njoj putem medija, do hrabrih medijskih izvještavanja, koja u određenom trenutku mogu dovesti u pitanje i same temelje vlasti. Stvar je dakle u poštivanju demokratskih pravila, ali i pridržavanja principa modernog i odgovornog novinarstva.

Problem u odnosima vlasti i novinara, još jače je izražen u tzv. malim sredinama i gradovima. U velikim urbanim središtima, gdje su skoncentrisana brojna državna politička tijela vlasti i upravljanja, ali i ona koja bi ih trebala na nekim način kontrolirati, mogući problemi su barem puno vidljiviji i prisutniji u javnom kumuniciranju. Takvog pristupa, međutim uglavnom nema, kada se analizira medijska scena u manjim gradovima i lokalnim sredinama. Takve se priče uvijek nekako odvijaju u sjeni i "tamo negdje".

U lokalnim zajednicama postoji više problema, koji usložnjavaju odnose novinara i organa vlasti. Prije svega radi se o tome da u malim urbanim zajednicama "svi znaju sve" i da se, generalno gledajući, odnosi između ljudi i ustanova odvijaju na puno ličnijem nivou, nego u velikim gradovima. Sve je u malim zajednicama, nekako dio opšte slike lokalnog društva, pa i sami mediji, koje se opet doživljava kao dio šireg društvenog sistema ili kao naka vrsta "produžene ruke" vlasti. Nešto poput definiranja uloge novinara kao "društveno-politčkih radnika" za vrijeme socijalističke Jugoslavije.

Za lokalne moćnike je sasvim "normalno" da se u lokalnim medijima izvještava o onome što oni smatraju da je "važno", pa čak i ukoliko se radi o nečemu savim bizarnom. Mediji su tako u jednom manjem gradu na istoku BiH, svojevremeno praktički natjerani da kao veliku vijest objave priču o čovjeku koji je jednoj školi donirao, pazite sad - "polovnu veš mašinu"!? Priča je nažalost istinita i samo je jedan od primjera kako se vlasti odnose prema medijima u lokalnim zajednicama.

Sličnih primjera ima na stotine u BiH, koja je, samo da posjetimo - jedna od zemalja u svijetu sa najvećim brojem medija u odnosu na broj stanovnika. Ovakav odnos je uspostavljen zbog činjenice da je većina medija, uglavnom u rukama lokalnih organa vlasti, odnosno države, jer su privatne inicijative u medijskom prostoru mahom nezanimljive ulagačima zbog malog tržišta, kao i nesrazmjernih visokih troškova u odnosu na očekivane prihode. Novinari imaju poprilično jednostavan "izbor"; biti dio nekakvog lokalno-političkog "tala" ili pokušati ići nekim svojim putem poštivanja pravila profesije. Ukoliko se odluče za drugu opciju, u pravilu ih se etiketira dežurnim malim "zanovijetalima" i onima koji, eto nemaju drugog posla do narušavanja lokalne "idile".

Ni oni koji se priključe uz vlast ne prolaze baš najbolje, jer su prisiljeni raditi za male plate i sitne pogodnosti. O podaničkom odnosu da i ne govorimo.

Zato se ovakvim situacijama lokalni mediji i novinari u BiH mahom tretiraju poput klasičnih glasnogovornika izabranih političara i kao njihov servis za se što im treba, od lokalne izborne kampanje, do "usluga" prijateljima, koji smatraju da se o njihovim "aktivnostima" lokalna zajednica treba upoznati na "odgovarajući način". Nije lako biti novinar u malim sredinama, posebno ukoliko se želi raditi mimo pravila onoga što vlast smatra "poželjnim".

Za svakog novinara, koji nastoji u takvim sredinama promovirati odgovorno novinarstvo treba imati veliko poštovanje, jer to nije ni malo lagan posao. Medijska zajednica u BiH, a posebno njen mehanizmi za praćenje odnosa prema novinarima i medijima trebaju imati poseban senzibilitet kada su u pitanju lokalni nivoi, jer se upravo na tim mjestima odvijaju prave "medijske drame", za koje se uglavnom slabo zna.

Probleme u malim sredinama zato treba učinit "vidljivijim", jer je to prava mjera odnosa stvari u BiH, a ne ono što se događa u velikim administrativnim središtima.

Starmo.ba

Opširnije [...]

Vlada ŽZH: Za sto lira u sto vira

"Za sto lira u sto vira", stara je narodna poslovica koja na najbolji način opisuje vladajuće u ŽZH i njihove odluke glede 25. studenog, datuma kada polovica polovice Bosne i Hercegovine proslavlja tzv. Dan državnosti u spomen na 25. studenog 1943. kada se održalo zasjedanje ZAVNOBiH-a, najvišeg tijela komunističko-partizanskog NOP-a.

Naime, u Republici Srpskoj te na područjima u Federaciji BiH gdje su Hrvati većina, 25. studenog se ne obilježava kao Dan državnosti, već je tad običan radni dan, ali Vlada ŽZH je taj dan proglasila neradnim u našoj županiji.

Ne bi tu bilo ništa čudno da tu Vladu ne čine pripadnici hrvatskog naroda koji su prethodnih godina s gnušenjem odbijali i samu pomisao na proslavu tzv. Dana državnosti.

"S druge strane, kaže premijer Zdenko Ćosić, nezaobilazan je razlog odricanje od komunističkog i totalitarnog sustava. Rezolucijom vijeća Europe jasno se to od zemalja u tranziciji traži, a u Bosni i Hercegovini se, naglašava, događa upravo suprotno", citirali su na Federalnoj televiziji premijera Ćosića prije dvije godine kada su izvještavali o neobilježavanju tog dana u našoj županiji koji se nije obilježavao niti godinama prije. Obično su tih godina veoma svečano obilježavali 18. studenog, Dan županije i Dan Herceg-Bosne.

Županijska vlada radi zaokret protekle godina kada 25. studenog proglašava neradnim danom navodeći ga kao blagdan sv. Kate, dok je ove tek jednom rečenicom obavijestila da je neradni dan ne spominjući sv. Katu.

Ista vlast, isti ljudi, ali odluke drukčije! Zašto?

Možda su postali toliko lijeni pa koriste svaku priliku za proglašenje neradnog dana, a možda i zato što na kreiranje većina odluka u Zapadnohercegovačkoj županiji uvelike utječe sastav Federalne vlade. Godinama je vlast u ŽZH ista, ali nije na nivou Federacije i zbog toga se donose različite odluke oko ovog dana po principu:"ako 'naši' nisu na vlasti u Sarajevu, onda kontrirajmo druge, a ako jesu, onda ćemo niz dlaku partnerima drugog naroda pa makar i protivno volji našeg naroda".

Dakle, ponašanje "piškit ću-kakit ću" vladajućih u ZHŽ-u i njihove odluke su "za sto lira u sto vira".

No to je ništa u usporedbi s time što bi našu županiju tek moglo snaći u skorijoj budućnosti. Ako se nastavi ovakav trend, u Ljubuškom, Grudama, Posušju i Širokom Brijegu obilježavat će se i državni praznici drugih zemalja, primjerice, dan nezavisnosti Turske ili neke druge države koja bude po volji službenom Sarajevu.

Milan BEBEK

Opširnije [...]

Šipovčani pokorili Varaždin: U Ljubuški sedam medalja

Karate klub Ljubuški ovog vikenda 21.11.2015.nastupio je u Varaždinu na međunarodnom karate turniru Kup Sv. Nikole.

Na natjecanju koje se održavalo u Areni Varaždin nastupilo 493 natjecatelja, iz 56 klubova Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije.

Karate klub Ljubuški nastupio je sa sedam natjecatelja koji su ostvarili sljedeći rezultat:

Prvo mjesto:

- Gabriel Dropuljić

- Jakov Bebek

- Mladen Vukojević

- Filip Bebek

Drugo mjesto:

- Anamarija Boras

Treće mjesto:

- Iva Grbavac

- Grgo Tolić

U ukupnom plasmanu na turniru karate klub Ljubuški osvojio je 6. mjesto.

KK Ljubuški / Radio Ljubuški

Opširnije [...]

Grbavac: Utakmica u Maglaju potpuni rukometni demode

Ljubuški Izviđač pretrpio je prvi prvenstveni poraz u 11. kolu rukometne Premijer lige u Maglaju kod istoimenog domaćina koji je slavio s 27:26 (12:10).

Bio je to loš dan za vodeći tim prvenstva koji je, zbog vremenskih neprilika i loših uvjeta na cesti, u Maglaj stigao tek pred početak utakmice. Tako iscrpljeni Skauti, pored pritiska domaće publike u krcatoj Gradskoj dvorani te lošeg suđenja, nisu uspjeli nastaviti seriju maksimalne učinkovitosti.

Već u prvim minutama Maglaj je imao 4:0, do kraja poluvremena Izviđač je smanjio na 12:10. Trideset sekundi prije kraja, pri rezultatu 26:26, sviran je sedmerac za domaće kojeg je realizirao Benjamin Čičkušić za konačnih 27:26.

Strateg Skauta Zdenko Grbavac nije bio zadovoljan igrom svoje momčadi koja je vrlo loše otvorila utakmicu.

- Nismo igrali na nivou dosadašnjih utakmica, no nismo zaslužili da izgubimo. Imali smo protiv sebe ne samo protivnika i publiku, nego i suđenje, a i teško putovanje uslijed lošeg vremena se odrazilo na našu igru. Vrlo loše smo otvorili utakmicu, kasnije smo se rezultatski vratili, međutim, što je – tu je, iz ovog poraza imamo što izvući, kazao je Grbavac.

U prvom prvenstvenom porazu u redovima Ljubušaka su se istakli golman Marko Ivanković te Josip Šarac i Ante Grbavac.

Poslije početnog sučeva zvižduka, utakmica je završila gotovo dva sata kasnije zbog čestih prekida igre. Grbavac se osvrnuo i na suđenje.

- Utakmica je trajala sat i 50 minuta zbog ogromnog broja prekida i brisanja parketa. Naša igra je bilo standardno brza, no napadi domaćih trajali su do besvijesti što su im suci omogućili dosudivši za njih bezbroj prekršaja uz valjanje igrača na terenu. Ne umanjujem pobjedu Maglaja, ljudi su se borili i trudili, ali cijeli ambijent u dvorani i stil suđenja je bio pripremljen za njihovu igru. To za mene nije rukomet i takav rukomet se u Europi više ne igra. Ova utakmica je bila potpuni rukometni demode, zaključio je trener Izviđača Zdenko Grbavac.

Milan Bebek / Dnevni list

Opširnije [...]

U Veljacima proslavljen blagdan Gospe od Zdravlja

U župi Veljaci svečanim misnim slavljem, pučkom misom, koje je, u koncelebraciji s više svećenika, predvodio fra Bože Milić, župnik župe Drinovci, proslavljen je blagdan zaštitnice župne crkve - Gospa od Zdravlja.

Crkva je bila premala za mnoštvo vjernika župe Veljaci te vjernika ostalih ljubuških župa koji su pohodili župnu crkvu.

Misa za slavlje

Fra Milić u svojoj veoma dojmljivoj propovijedi govorio o važnosti zdravlja te poimanja zdravlja i života uz poruku da se prestanu ljutiti na život u kojem često rade na korist svoje štete.

Misno slavlje, svojom pjesmom je uveličao i pjevački zbor. Na kraju mise uslijedile su pozdravne riječi i zahvala svima koji su pridonijeli da se blagdan zaštitnice župne crkve proslavi na dostojanstven način, dok je na večernjoj misi, koju je predvodio don Marin Karačić, uslijedio blagoslov djece, a zatim i koncert.

U susret blagdanu Gospe od Zdravlja upriličena je trodnevna priprava koja je uz krunicu i svete mise uključivala i tribine za vjernike.

“Na ovogodišnjoj proslavi blagdana zaštitnice župne crkve te na trodnevnoj pripravi bilo je više vjernika nego prošlih godina. Sveti Ilija je zaštitnik župe, ali Gospa od Zdravlja ima snažniji duhovni karakter, puno je bliža župljanima i više je pobožnosti vezano uz Gospu od Zdravlja negoli za svetkovinu svetog Ilije“, kazao je župnik fra Ljubo Kurtović.

Najstarija župa u Hercegovini

Župa Pohođenja Blažene Djevice Marije – Veljaci je najstarija župa u Hercegovini. Veljaci se prvi put kao selo spominju u 14. stoljeću u povelji bosanskoga kralja Stjepana Dabiše. Između ostaloga, on kćeri Stani daruje "naše selo gospodsko u Humskoj zemlji po imenu Velijake".

Prvi put se župa Veljaci pod tim imenom spominju 1599. Bila je to velika župa, a iz nje su fratri pastoralno opsluživali katolike na području Ljubuškog i Vrgorca u susjednoj Hrvatskoj.

Danas župa broji više od 2.500 župljana, a čine je, pored Veljaka, susjedna mjesta Orahovlje, Grab i Vašarovići.

Milan Bebek / Dnevni list

Opširnije [...]

Rašić: Borit ćemo se za ostanak i bolji ustroj Dječje škole

Proteklog vikenda spuštena je zavjesa na jesenski dio Prve lige FBiH gdje je kao posljednjeplasirana polusezonu okončala Sloga iz Ljubuškog s 12 bodova.

Sloga je prošle natjecateljske sezone na spektakularan način postala prvak prošetavši se Drugom ligom FBiH Jug i tako osigurala ovogodišnji nastup u Prvoj ligi FBiH.

U klubu su pred početak sezone imali visoke ambicije i najavljivali borbu za sami vrh, međutim, nakon uvodne pobjede, nastupila je serija loših rezultata što je klub s Babovca dovelo na zečelje.

- Sloga je imala ambiciozan plan da uđe za Premijer ligu, međutim, krivim odabirom igrača i loše odrađenim pripremama naš plan je pao u vodu. Sad se borimo za ostanak te bolji i kvalitetniji ustroj Dječje škole nogometa da na njihovim rezultatima gradimo budućnost kluba, kazao je Miroslav Rašić, predsjednik Sloge.

U klubu je proteklih dana bilo veoma radno, a prvi potezi uprave su temeljna rekonstrukcija momčadi i stručnog stožera.

- Nekim trenerima smo se zahvalili i još ćemo se nekim zahvaliti. Održali smo sastanak uprave sa trenerom seniora, trenerom juniora i kadeta te s novim pomoćnim trenerom koji će surađivati s trenerom Ištukom. Uredno smo otpremili igrače seniorskog tima i rekli smo im da ćemo zvati natrag one koje budemo trebali, rekao je.

Domaći igrači iz omladinskog pogona će u drugom dijelu sezone dobiti priliku što će biti od velikog značaja za njihovo stjecanje iskustva i igrački napredak.

- Oslanjamo se na svoje juniore i kadete koji su jesenski prvaci, a u planu je i četiri do pet pojačanja. Već u ponedjeljak trener Ištuk kreće s pripremama za iduću polusezonu kada će pozvati naše juniore i naše domaće igrače iz Ljubuškog koji ostaju u timu, a također ćemo prije toga održati sastanak s roditeljima kadeta kada ćemo im objasniti situaciju oko kluba i kazati ciljeve kluba s kadetima te držimo da ćemo imati njihovu podršku, pojasnio je predsjednik Sloge.

Ljubušaci imaju za cilj ostanak u ligi, no, prije svega, prioritet je stvaranje domaćih igrača koji će biti okosnica kluba.

- Trenutni cilj nam je ostanak u ligi. Međutim, naš konačni cilj je odgojiti vlastitu djecu jer smo se nebrojeno puta uvjerili da igrači koji dolaze sa strane dođu samo zbog plaće bez želje i srčanosti, dok su mladi željni borbe, igre i dokazivanja u klubu u kojem su stasali, zaključio je Miroslav Rašić.

Milan Bebek / Dnevni list

Opširnije [...]

Nikola Filipović u šoku: Kaznili me jer sam vozio mercedes šefa vrgoračke policije?!

Nikolu Filipovića (25) iz Stilja pored Vrgorca šokirao je ovih dana poštar kad mu je kući donio plavu omotnicu s Prekršajnog suda. Mora platiti 500 kuna, jer prilikom vožnje nije koristio pojas.

- Gledao sam i nisam mogao vjerovati što u kazni piše - da sam vozio mercedes registracijskih oznaka MA 840-AZ, 2. rujna ove godine, ne koristeći sigurnosni pojas. 

Ništa tu ne bi bilo sporno da to vozilo ne koristi - načelnik Policijske postaje Vrgorac. Prema tome ispada da sam ja uzeo automobili od načelnika PP-a Vrgorac i onda ga vozio, što nema nikakve veze, a to može potvrditi i sam načelnik. Priča je potpuno luda, jer ja vozim golfa dvojku, a to u policiji znaju. 

Otišao sam kod dežurnog u vrgoračku policiju i raspitivao se tko je radio taj dan, a kad su mi rekli da je bila smjena policajca Davora Andabaka, sve mi je bilo jasno - kaže Filipović.

- Taj policajac me godinama progoni bez opravdanog razloga, piše mi kazne gdjegod stigne. To je otišlo toliko daleko da mi je spreman i ovo “spakirati”. Žalosno je što nitko nije pogledao što piše u toj kazni prije nego što mi ju je uputio, a pogotovo onaj tko je to potpisao. Kako bih se donekle obranio od tih podmetanja, jedini način mi je ostao da se obratim medijima. Jednostavno, to više ne mogu trpjeti - priča Filipović.

- Da se razumijem, nisam ja cvijeće, niti bez grijeha. Svaki svoj prekršaj sam priznao na Sudu i za to platio kaznu. No ovo je otišlo predaleko, postoji skupina od dva-tri policajca koja mi piše kazne kad me god vide, bio ja u prekršaju ili ne, a u tome prednjači Andabak. Na taj način me žele egzistencijalno uništiti - veli Filipović.

- Evo vam još jedan primjer. Jedan policajac mi je non-stop pisao kazne kad je bila njegova smjena. Pisao mi je kazne za ilegalan prijelaz granice od dvije tisuće kuna, dok sam ja bio u Zagrebu, Splitu… 

I kad sam došao na Sud, donio račune i fotografije, dokaze da nisam bio blizu granice, sutkinja me oslobodila, ali taj čovjek nije dobio nikakve sankcije, on i dalje radi u policiji. Možete se vi žaliti koliko god hoćete, ali ako se oni okome na vas - gotovi ste. Samo vam preostaje hodati po sudovima i objašnjavati, a onda je na sucu hoće li to uvažiti. 

Nadam se da će nakon ove priče netko od njihovih nadređenih reagirati - ističe Filipović.

Mate Primorac / Slobodna Dalmacija

Opširnije [...]

Vinogradi na kamenu – oda Mijačkim težacima

Mala je zemlja Hercegovina, ali njeni zakutci kriju zaista istinske ljepote ne samo prirode nego i ljudskih ruku prava remek dijela.

Tragajući za mogućnosti izgradnje pristupnog puta za mještane sela Jabuke u grudskoj općini, smještenog na padinama biokovskog masiva, do mjesne crkve, naletjeli smo na vinograde koji zaslužuju trajnu zaštitu kao kulturna baština! Čudili smo se i divili, istodobno. Kako je uopće nekome na pamet palo da u takvom kršu pravi vinograde? Niz pristava i podzida s jednom, dvije ili desetak loza i tako u nizu. Međutim, vrijedni težaci nisu sadili samo lozu, tu su jedna uz drugu i druge mediteranske kulture - smokve, trešnje, jabuke, orasi… Iskorišten je svaki komadić bolje kazano zakrpa zemlje, rijetki slobodni prostor zauzimaju ljutika i raštika. Ljutika raste čak na golom kamenu!? Inače, riječ je o vrsti luka, koji se brzo regenerira. Ljutika širih pera služi obično za salatu, a užih pera kao dodatak jelima, ali i za skromnu laganu čorbu.

Prizor postavlja more pitanja, na koja nema racionalnih odgovora. Uopće nije jasno kako su čokoti zavidne visine izrasli iz tog krša. Ima čokota koji rastu iz jedva nešto šireg komadićka zemlje, od njihovog debla. A tek kako su se u sve to umiješali – smokve, trešnje i jabuke, a o orasima da i ne govorimo? 

Vinogradi su zaista pravo čudo!

Dok smo uživali u prizoru tog remek djela težačkih ruku, naišli su Radoslav i Mate Roso, od kojih doznasmo da su vlasnici vinograda mještani Mijaca smještenih koji pestotinjak metara dalje, preko granične međe u R. Hrvatskoj. I oni se zovu Rose s nadimcima Ivandići i Borbići. Za vlasnika najvećeg i najljepšeg vinograda, rekoše da je umro, međutim njegovi nasljednici koji žive u Makarskoj, još ga održavaju. Po „čevuljcima“ koji su zaostali iza berbe i ptica, procjenjujemo da je urod bio solidan. A kako vino s tog krša može biti, ne treba se ni pitati.

Pravili su i hercegovački težaci slične vinograde, doslovce otimajući zemlju od kamena, ali tako nešto nismo još vidjeli. Da ushit bude potpun, nismo primijetili ni jedne suhe grane na čokotima, čak ni na ostalom raslinju. Kao da tu u predplaninskoj zabiti na blizu petsto metara iznad razine, mora nije bilo ljetnih vrelina! Čudo vinogradi na zapadu sela Jabuka prava su oda Mijačkim težacima, koji ih stvoriše. Baš tako stvoriše, jer tu očito nije bilo ničega osim drače i zakržljalih kraških grabića prije nego su težaci odlučili iskosistiri povoljnu ekspoziciju za gradnju vinograda.

Na koncu napuštajući taj prizor ljepote, odnekud naiđoše stihovi, mislili smo najprije klapske, ali kasnije provjerismo uratka Jakše Fiamenga:

Kad umire težak

Zaplakat će meje, gromače i putu.

Kad umire težak, i kad loza žuti.

Star će sunce, misec, minut će nas žeja. 

Kad umire težak, kad umire zemlja.

D.Musa / Večernji list

Opširnije [...]

Prekid struje u Šipovači i okolici

JP „Elektroprivreda HZ HB“ - Distribucija električne energije - DP Jug - Pogon Grude - Poslovnica "Elektro-Ljubuški" obavještava cijenjene potrošače da će zbog planiranih radova na DV 10kV Veljaci doći do prekida u isporuci električne energije dana 20. 11. 2015. u vremenu od 08:30 do 14:30 sati u mjestima: Veljaci: Bradvice, Radići i Podbrdo; Šipovača, Vojnići, Vodice, Dole i Greda.

Lj::portal

Opširnije [...]

Sretan vam dan Herceg-Bosne

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenog 1991. godine.

U njen sastav ušle su općine: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

Imala je za cilj zaštititi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini od velikosrpske agresije i ostanka u krnjoj Jugoslaviji. Danas, 22 godine nakon utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, evidentno je kako je tog dana probuđena nacionalna svijest i nacionalno pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, i upravo je taj dan najvažniji datum u novijoj povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je bila jamac prava hrvatskog naroda na Bosnu i Hercegovinu, suverenost i jednakopravnost u Bosni i Hercegovini, i kao takva se našla na udaru međunarodnih i unutarnjih silnica koje nisu željele Bosnu i Hercegovinu kao državu tri jednakopravna, konstitutivna i suverena naroda.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine.

18. studenoga također se obilježava Dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Općine Grude u spomen na Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.

Zalud heroji povijest pišu kad nađu se oni što istinu brišu

da Herceg-Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!

Opširnije [...]

Najava: Proslava Gospe od zdravlja u Veljacima

Župa Veljaci slavi svoju zaštitnicu župne crkve Gospu od zdravlja u subotu, 21. studenoga 2015.

Za ovu svetkovinu pripremat ćemo se trodnevnicom.

Srijeda, 18. studenoga 2015.
• U 17 sati – predavanje
• U 17,30 sati - krunica
• U 18 sati sveta misa – fra Marinko Štrbac
• U 19 sati – Molitva – Klanjanje Isusu

Četvrtak, 19. studenoga 2015.
• U 17 sati – predavanje
• U 17,30 sati - krunica
• U 18 sati sveta misa – fra Marinko Štrbac
• U 19 sati – Molitva - Klanjanje Isusu

Petak, 20. studenoga 2015.
• U 17 sati – predavanje
• U 17,30 sati - krunica
• U 18 sati sveta misa – fra Marinko Štrbac
• U 19 sati – Molitva za ozdravljenje

Subota, 21. studenoga 2015. – svetkovina Gospe od zdravlja
Na svetkovinu Gospe od zdravlja svete mise su:
- rana misa u 8 sati
- pučka misa u 11 sati – fra Bože Milić
- U 17,30 sati – molitva krunice
- večernja misa u 18 sati – fra Marin Karačić
Na večernjoj misi je blagoslov djece.
- Nakon sv. mise – koncert - fra Marin Karačić

Župni ured Veljaci / Koćuša.info

Opširnije [...]

Kadeti Sloge uvjerljivo najbolja momčad lige

Jesenski prvaci Omladinske lige Jug, kadeti Sloge iz Ljubuškog, su pobjedom od 3:1 (2:0) nad svojim vršnjacima iz istoimenog kluba iz Uskoplja potvrdili ovogodišnju dominaciju u ovom rangu natjecanja.

Ljubušaci su na Babovcu imali dominaciju tijekom cijelog susreta, a sva tri gola za domaće postigao je Boris Čuljak, jedan od ponajboljih mladih igrača ljubuške momčadi, dok su gosti u završnici utakmice uspjeli tek ublažiti poraz.

- Ostvarili smo odlične rezultate u dosadašnjim utakmicama. Zadovoljan sam svojom igrom i igrom cijelog tima jer smo pokazali da smo najbolji klub ove lige. Na meni je da i dalje treniram, trudim se te da dajem sve od sebe i rezultati tog rada sigurno neće izostati, rekao je Boris Čuljak.

S čak 11 pobjeda i samo dva remija bez upisanog poraza te gol-razlikom 29:7 mlade nade ljubuškog nogometa su uvjerljivo najbolja momčad lige, ostavivši daleko iza sebe klubove od Trebinja do Livna.

- Moramo biti zadovoljni prikazanom igrom i rezultatima koji su nam donijeli prvo mjesto bez izgubljene utakmice što je vrijedno respekta. Imali smo rezultatski fantastičnu polusezonu i na nama je da tako i nastavimo uz rad na poboljšavanju naše igre kazao jeDario Kovačević, trener kadeta i juniora Sloge.

Uprava kluba se maksimalno posvetila ulaganju u mlađe kategorije i stvaranju igrača za prvi tim.

- Premda su rezultati mjerilo svega, nama je prioritet stvaranje igrača za prvi tim koji bi jednog dana bili nositelji igre Sloge i koji bi mogli zaigrati u kvalitetnijim ligama. Imamo i u juniorima i u kadetima nekoliko veoma kvalitetnih igrača koji uz pravilan rad i zalaganje mogu daleko dogurati, a zanimanje za njih već pokazuju i veliki klubovi BiH i Hrvatske, pojasnio je Kovačević.

U klubu planiraju imati još konkurentniju momčad za nastavak prvenstva selekcijom igrača i pojačanjima.

- Pred nama je još utakmica s Leotarom, a onda nam slijedi pauza u kojoj planiramo odigrati nekoliko prijateljskih utakmica s jačim klubovima. U zimskoj pauzi napravit ćemo dodatnu selekciju da se pojačamo za iduću polusezonu i zadržimo prvo mjesto koje nam jamči nastup na završnici, zaključio je Dario Kovačević.

Milan Bebek / Dnevni list

Opširnije [...]

In memoriam: brigadir Ante Primorac

Danas, na 21. godišnjicu smrti, prisjetiti ćemo se našeg istinskog heroja Domovinskog rata, brigadira Ante Primorca, zapovjednika jedne od najelitnijih postrojbi HVO-a i HV-a, PPN „Ludvig Pavlović“, koji je poginuo samo nekoliko dana nakon oslobođenja Kupresa u 28-oj godini života.

Brigadir Ante Primorac rođen je 16. listopada 1966. godine u selu Kašče. Ante je rođen kao drugo od troje djece, u obitelji od oca (pok.) Joze Primorca i majke Milke Primorac (rođ. Granić). Ante je rastao u okruženju gdje se živilo skromno, ali pošteno i ponosno. 

Na samom početku Domovinskog rata, kad je neprijatelj zaprijetio Hrvatskoj, Ante je stao u obranu hrvatske slobode. Postaje pripadnik dobrovoljačke jedinice - pukovnije "Kralj Tomislav", legendarnog generala Mate Šarlije-Daidže, koja je poslije preustrojena u elitnu jedinicu HVO-a "Ludvig Pavlović".

Ante, koji je bio teško ranjen prilikom oslobađanja doline Neretve (Gubavica), kada je ostao 70-postotni invalid, poslije dolaska s liječenja, odbio je i samu pomisao na odlazak u invalidsku mirovinu, te otišao ponovo braniti rodnu grudu.

Mi koji smo ga viđali u tom periodu znamo koliko je napora, snage i ljubavi za našu domovinu i svoje suborce, trebalo Anti, da kao 70-postotni invalid izdrži napore najzahtjevnijih akcija, u koje je išao sa svojom postrojbom i još takvu elitnu postrojbu predvoditi kao njen zapovjednik.

Ante je jednostavno bio takav, nikad se nije žalio, stisnuo bi zube i išao dalje. Pored toga što je bio veliki domoljub, veliki ratnik i zapovjednik, bio je VELIKI, VELIKI ČOVJEK.

Naš Ante je herojski i nesebično žrtvovao svoj mladi život, 7. studenoga 1994. na Cajuši, na Kupresu. Ante, tada 28-godišnjak, drugi zapovjednik elitne postrojbe „Ludviga Pavlovića“, poginuo je od granate srpskoga agresora tek nekoliko dana nakon oslobađanja Kupreške visoravni, ispred hotela Adria ski.

S ponosom mogu reći da je Ante bio moj prijatelj, a isto tako znam da je bio prijatelj svih nas Kaščana. Bio je i ostao ponos našeg sela, općine i cijelog našeg naroda. Uz besprijekoran ratni put, Ante će još više ostati zapamćen i po svojoj neuništivoj vjeri u ljude i pravdu. O Anti bi se toliko toga dobroga moglo napisati, mi vojnici smo inače škrti na riječima i nadam se da će to napraviti netko tko je stručnjak u ovom području, jer Ante to definitivno zaslužuje. Ovakva dijela i ovakvi ljudi ne smiju biti zaboravljeni "jer narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnost". Bilo bi mi drago da ovaj dan, bude i dan okupljanja naših Kaščana i svih naših i Antinih prijatelja. Znam da bi Ante to volio, a on nas je toliko zadužio, jer je za nas sve i našu Domovinu, dao sve što je imao, a to je svoj život. Počivaj u miru Božijem, na zemlji hrvatskoj, kaščanskoj, u našem malenom brdovitom, ali zbog dobrote svojih ljudi toliko pitomom, Kašču, do naše rodbine i prijatelja.

Do susreta u vječnosti dragi moj prijatelju i NEKA TI JE LAKA HRVATSKA ZEMLJA ZA KOJU SI ŽIVOT DAO.

ip-talic / KAŠČE

Opširnije [...]

Nakon uhićenja Šakića slijede i uhićenja dobitnika poticaja

Pripadnici Federalne uprave policije uhitili su Stipu Šakića, bivšeg savjetnika bivšeg federalnog ministra Jerka Ivankovića Lijanovića zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela koja su povezana sa zlouporabom položaja i ovlasti.

Šakić je osumnjičen da je djelovao u udruženju koje je organizirao bivši ministar poljoprivrede Jerko Lijanović, odnosno da je sudjelovao u uvjetovanju poljoprivrednika u Federaciji da članovima udruženja isplaćuju polovinu poticaja u gotovini, i to za poticaje za kapitalna ulaganja.

Šakić je osumnjičen da je udruženju nezakonito pribavio imovinsku korist od 57 tisuća maraka, javlja FTV, a prenosi Večernji list.

Podsjećamo, Jerko Ivanković, Mersed Šerifović, zastupnik Narodne stranke Radom za Boljitak, županijski ministar prometa i turizma Edina Ajanović i Suad Čamdžić drugi mjesec nalaze se u pritvoru zbog zlouporabe u poljoprivrednim poticajima.

Lijanovićevo udruženje je od 2011. do 2014.godine sebi nezakonito pribavilo korist u iznosu većem od 810 tisuća maraka. Tužiteljstvo Tuzlanske županije će za Šakića zatražiti jednomjesečni pritvor.

Podsjećamo, prema pisanju medija, još u rujnu 2014. su se vodile istrage u vezi kupovine glasova preko poticaja na području Ljubuškog. Uhićenja od vrha prema dnu organizirane piramide se odvijaju velikom brzinom sve do krajnjih korisnika, odnosno "sretnih dobitnika Lijanovićevih poticaja"...

Opširnije [...]

Obilježavanje 21. godišnjice pogibije brigadira Ante Primorca

Obilježavanje 21. godišnjice pogibije brigadira Ante Primorca održat će se u petak (7. studenog, 2015 ) u Kupresu prema sljedećem protokolu:

10:00 sati – Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obilježju,
11:00 sati – Sveta misa u Šuici. 

Sveta misa (6. studenog, 2015) u 15.00 h u Kašču.

 

Kašče 

Opširnije [...]

"Naše gore list“ Ivica Primorac kandidat za Sabor RH: "Briga o Hrvatima u BiH mora biti jedan od najvažnijih prioriteta hrvatske vanjske politike“

Hrvatski parlamentarni izbori, koji će biti održani u nedjelju 8. studenog, s velikim se zanimanjem prate i među bh. Hrvatima koji će imati priliku birati zastupnike za Sabor u XI. izbornoj jedinici, ali i u ostalim izbornim jedinicama u kojima su iseljeni bh. Hrvati, a takvih je, pretpostavlja se, gotovo trećina stanovništva Hrvatske.

Na dosad održanim izborima iz MZ Šipovača-Kašče dolazilo je nekoliko kandidata koji su se natjecali za Sabor, a i ovaj put imamo "naše gore list" koji bi mogao u Saboru braniti boje našeg kraja.

Ivica Primorac kandidat je koalicije "Spremni" koju čine Hrvatska konzervativna stranka, Hrvatska stranka prava i Obiteljska stranka u X. izbornoj jedinici (srednja i južna Dalmacija) koju predvodi Ruža Tomašić.

O Primorcu

Ivica Primorac rođen je 02.02.1969 u Ljubuškom. Djetinjstvo provodi u mjestu Kašče. Osnovnu školu završio u Vitini, a srednju u Vrgorcu. Studirao je u Rijeci i diplomirao sa zvanjem profesora pedagogije i informatike.

Završio časničku školu na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“, kao pripadnik jedne od prvih generacija časnika Hrvatske vojske (generacija 1993/94). Dragovoljac je i učesnik Domovinskog rata od 1991 godine. Djelatni pripadnik MUP-a postaje u ožujku 1991g. u Vrgorcu.

Od travnja 1992. do prosinca 1995. pripadnik je i djelatni časnik specijalnih postrojbi MORH i Glavnog stožera HV-a, legendarnih bojni „Zrinski“ i „Frankopan“, koje su djelovale pod zapovjedništvom generala Ante Rose, Ante Gotovine, Miljenka Filipovića, Brune Zorice „Zulu“. Pripadnik je i skupine koja je sa generalom Antom Rosom, osnovala „Združeni stožer Vojske Federacije Bosne i Hercegovine“, u ratnom Sarajevu 1994. i kojoj je bila zadaća smirivanje ratne situacije. Neko vrijeme bio je zadužen i za sigurnost ministra obrane Bosne i Hercegovine (u ratnom Sarajevu) itd. 1995-1996 g. Nakon povratka iz Sarajeva jedno vrijeme je proveo kao časnik u 9 GB HV-a (ličkih „Vukova“).

Poslije Domovinskog rata radio u Zapovjedništvima HV-a u Rijeci i Splitu obnašajući više zapovjednih dužnosti. Od 2007. umirovljeni je časnik HV-a.

Aktivan je u braniteljskim udrugama… Bio je i dugogodišnji član Nadzornog odbora HVIDR-e Splitsko-dalmatinske županije.
Član je inicijative i udruge „U ime obitelji“ (ne stranke), te jedan od kordinatora za prikupljanje potpisa za dva referenduma („Brak je zajednica žene i muškarca“ i „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“).

Ivica Primorac svoje Kašče, gdje je proveo mladost, nikada nije zaboravio…

Osnivač je i urednik web stranica i blogova (čija je svrha promocija svoga rodnog kraja) na našem području: www.kasce.com; www.kasce.bloger.hr i http://kasce1.blogspot.hr/, te više facebook stranica(„Kašče je moj dom“…) i grupa. Osnivač je i administator bloga, i većine facebook stranica i grupa Obiteljske stranke na području Dalmacije. Povremeno surađuje i sa drugim web portalima.

Primorac, vjernik rimokatoličke ispovijesti oženjen je i otac troje djece, trenutno se uz informatiku bavi i politikom te maslinarstvom na obiteljskom gospodarstvu.

U političkoj karijeri bio je jedan od osnivača Hrasta u Splitsko-Dalmatinskoj županiji te peti na listi Hrast - hrvatski rast za parlamentarne izbore 2011 g. Stranku Hrast-pokret za uspješnu Hrvatsku je napustio zbog neslaganja sa stranačkim vrhom i nasilno provedene koalicije sa HDZ-om.

Nakon napuštanja Hrasta sredinom 2015 priključuje se Obiteljskoj stranci, jer Obiteljska stranka zastupa iste vrijednosti i načela zbog kojih je pristupio i koja je zastupao i kao član Hrasta. Član je Izvršnog odbora Obiteljske stranke.

"Mi smo SPREMNI, ako ste i vi…"

Ivica Primorac za Šipovača portal je kazao kako je nastala koalicija "Spremni", kakve promjene ona nudi, o programu koalicije, što će učiniti ako dođu na vlast te o Hrvatima BiH.

ŠP: Kako je nastala koalicija "Spremni"?

I.Primorac: Koalicija "Spremni" Hrvatske stranke prava (HSP), Hrvatske konzervativne stranke (HKS) i Obiteljske stranke, je nastala sa svrhom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, i ona biračima jamči zaštitu od rasprodaje nacionalnog bogatstva. Stranke koalicije "Spremni" dijele isti svjetonazor. "Po tome se razlikujemo od drugih stranaka koje izlaze na izbore.

ŠP: Recite nešto o vašem izbornom programu.
I.Primorac: Koalicija Spremni je u centar svog programa postavila reforme od kojih obje velike stranke bježe. Velike stranke se sigurno neće riješiti svojih stranačkih uhljeba. Za razliku od njih nama su nacionalni interesi ispred stranačkih, i mi nemamo tih stranačkih uhljeba. Naš cilj je olakšati poslovanje u Hrvatskoj. Stožer svake zdrave ekonomije su obrti, te mala i srednja poduzeća koja su danas u Hrvatskoj previše opterećena porezima i administrativnim teretom. Treba vratiti moć hrvatskom seljaku, i omogućiti da se koristi neiskorišteno državno zemljište. Povezati zelenu i plavu Hrvatsku, gdje će se na stolu naše ponude nalaziti proizvodi iz naše domaće proizvodnje. Kada bi došli na vlast proglasili bismo isključivi gospodarski pojas na Jadranskom moru, i mijenjali one zakone koji idu na štetu naših ribara. Hrvati su kroz povijest ostajali bez zemlje, no Jadransko more su branili i obranili te ga sačuvali za buduća pokoljenja.
Svaka država mora svome stanovništvu osigurati dostatnu i kvalitetnu prehranu. Treba voditi brigu okolišu, jer i sigurnost nacije ovisi o tomu. Kontrola proizvodnje hrane i njezina raspodjela, presudna je za narod i njegovu budućnost.
„Mudrijaši“ nam iz izbora u izbore govore birajte manje zlo!? Pitam se tko je taj što mjeri što je to manje zlo? Na žalost, iz dosada viđenog politika je kod mnogih, postala – rad za opće zlo.
I, što je to do sada izabrano!? Vlade, su po svemu sudeći sve nesposobnije, nemoralnije… Napadaju naše vrijednosti, sve ono što je nama sveto. Preodgajali bi našu djecu … Mi roditelji, bake, djedovi više nismo dobri za odgoj naše djece, jer ćemo ono što je bolesno i nenormalno nazvati pravim imenom!? Jer ćemo reći ‘ne’ rodnoj ideologiji! Obitelj je temeljena na braku između žene i muškarca, i tu za nas nema kompromisa. Vodi se otvoreni rat protiv naših kršćanskih vrednota. Vidimo to na primjeru uvođenja tzv. zdravstvenog odgoj u škole, koji temeljen na lošem konceptu. Isto tako dobro se to vidjelo prilikom „referenduma o braku“. Te udruge preko kojih se najčešće vodi napad na naše vrednote, koje se financiraju iz našeg proračuna, od našeg novca, iako je nas katolika preko devedeset posto. Mi zastupamo kršćanski pristup politici. To možda i nije lagan put, i mi nismo idealni ljudi, ali nećemo odustati od te borbe. Sam čovjek je središte, smisao i cilj politike, odnosno njegova dobrobit u ukupnosti njegove osobnosti.

ŠP: Odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH?
I.Primorac: Hrvatski narod je jedan narod. Hrvatska ne smije više mirno promatrati obespravljivanje Hrvata, onemogućavanje povratka na svoja ognjišta, i nema pravo žrtvovati Hrvate u BiH radi navodnih dobrosusjedskih odnosa i radi opstanka BiH kao države.
Velike sile Hrvate guraju nekad u okrilje muslimanske zaštite, nekad u okrilje srpske zaštite!? No, nije neobično postupanje naših susjeda i velikih sila. Čudno je postupanje hrvatske politike, znanosti te Hrvata kao naroda. Činjenica je da hrvatska politika nema stabilan i dugoročan stav prema BiH i Hrvatima u BiH, i zbog te nedovoljno jasne strategije u odnosu na Hrvate u BiH postoji realna opasnost da od konstitutivnog naroda postanu nacionalna manjina. Briga o Hrvatima u BiH mora biti jedan od najvažnijih prioriteta hrvatske vanjske politike, bez obzira koja je stranka ili koalicija stranaka trenutno na vlasti.
Vjerujem u hrvatski narod kao što sam vjerovao i 90-tih, da se neće bojati izabrati ljude koji će reći ‘ne’ onima koji su do sada uništavali i varali naš narod, a koji to htjeli nastaviti i dalje.

ŠP: Što će koalicija "Spremni" mijenjati i činiti ako dođe vlast?
I.Primorac:  Ako dođemo na vlast:
Ukinut ćemo Zakon o abortusu! Neće biti moguće pod zaštitom države i našim novcem ubijati najmanje i najnevinije među nama!
Ukinut ćemo tzv. Zdravstveni odgoj koji je zapravo razaranje dječje intime, pedofilski, promiskuitetan i promiče kulturu smrti. Umjesto njega bi uveli Domaćinstvo kako bi naša djeca stekla znanja i vještine potrebne za svakodnevni život.
Prestati ćemo financirati pedofilske i homoseksualne udruge i projekte, a početi financirati udruge i projekte koji štite život od začeća do prirodne smrti? Prestati ćemo financirati subverzivne udruge koje su protiv hrvatskog naroda i države (npr. Documenta), a početi promišljeno poticati udruge koje štite hrvatsku državnost i hrvatski narod te njegovo jedinstvo. 

Mi želimo razotkriti i laž o Jasenovcu, jer ne želimo da nas tom laži drže u pokornosti!
Hrvatska se mora temeljiti na vrednotama koje su trajne, svevremenske i koje opstaju, bez obzira na tkz. moderna vremena. Hrvatska je nastala u Domovinskom obrambenom i oslobodilačkom ratu. Ona je nastala voljom svojih sinova i kćeri, a ne voljom neke Documente i sl.
Koalicija „Spremni“ nudi jasne vrijednosti, obitelj, domovinu, selo, razvoj, ono što Hrvatsku može pokrenuti i vratiti naše ljude u našu zemlju.

Opširnije [...]