"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

četvrtak, 31. prosinca 2015.

ŠIPOVAČKI VREMEMPLOV 2015. Nestale seoske pare, promjene u Vijeću MZ, uspjesi pojedinaca u sportu i politici...

Dođe do konca i 2015. Kako je kraj godine, prilika je da se prisjetimo svih važnih, onih manje važnih i zanimljivih događaja vezanih za Šipovaču i Šipovčane koji su obilježili ovu godinu.

"Dabogda živjeli u zanimljiva vremena!" poznata je stara, navodno kineska "kletva", a koliko je godina iza nas bila zanimljiva, prosudite sami nakon pregleda našeg vremeplova.

ŠIPOVAČKI VREMEPLOV 2015.

U 2015. smo ušli nešto življe negoli inače. Ponajviše zbog napadalog snijega na kojeg nismo navikli i koji je prouzrokovao manje probleme. Nastavak vremenskih neprilika nastavio se pa je tako krajem sječnja došlo do većih poplava zbog obilnih kiša koje su pogodile naš kraj.

Veljača je bila, kao i uvijek, rezervirana za sadnju krumpira koja je malo kasnila zbog lošeg vremena.
Također, krajem veljače zabilježen je i posjet općinskih "cestara-turista" koji su razbacali više desetaka lopata asfalta u "pokušaju" saniranja na stotine rupa, udubljenja i izbočina. Lopatalo se obično u sredini i oko sredine ceste ne krpeći rubne, najoštećenije dijelove dionice. Naravno, sve to pod budnim okom seoskih glavara koji su tad po tko zna koji put "blagoslovili" šprdnju sa Šipovčanima i Kaščanima.

Krajem ožujka zbio se top događaj desetljeća iz rubrike "SEOSKO POLITIČKO KOKOŠARENJE" kada je izglasana smjena dotadašnjeg višegodišnjeg predsjednika Vijeća MZ Šipovača-Kašče Zlatana Bebeka. Vijećnici su tada kao razlog njegove smjene naveli netransparentan rad, provođenje samovolje i nepodnošenje financijskog izvješća. Za novog predsjednika Vijeća MZ izabran je Dubravko Vukojević.
U međuvremenu su Šipovčani i Kaščani saznali da je račun mjesne zajednice opustušen te da na njemu nedostaje više od 30 000 maraka. Prema riječima vijećnika, tužba je pokrenuta, no do danas nitko od vijećnika nije odgovarao za tešku otimačinu seoskih para tako da ih je još uvijek svih sedam na "stubu srama".

Travanj i svibanj je bio bez značajnijih događaja, a stanovništvo se psihičko oporavljalo od šoka i nevjerice koji su uslijedili po saznanju o pustošenju računa mjesne zajednice.

Lipanj je protekao u vađenju krumpira čijom su prodajnom cijenom poljoprivrednici ovog kraja bili relativno zadovoljni.
U ovom mjesecu je i mladi Matijas Bebek pobijedio na ljubuškom dječjem festivalu "Na jedrima glazbe".

Srpanj i kolovoz protekli su u znaku sporta i rekreacije. Luka Bebek je na viteškom natjecanju kosaca “Strljanica 2015.“ osvojio četvrto mjesto na Danima kosidbe - Kupres BiH i tako u ovome natjecanju obranio čast Hercegovine.
Momčad Male Šipovače obranila je naslov prvaka Malonogometne lige mladih "Šipovača" pobjedom nad Velikom Šipovačom s 9:6.
Malonogometna reprezentacija seniora u Ligi MZ općine Ljubuški nije uspjela napraviti iskorak više ostvarivši rezultate ravne prethodnim godinama.

Rujan i listopad bili su jesenski nezanimljivi, osim što je za premijera HNŽ-a izabran Šipovčanin Nevenko Herceg.

U studenom su Šipovčani pokorili Varaždin tako što su Mladen Vukojević te braća Jakov i Filip Bebek osvojili prva mjesta za Karate klub Ljubuški na međunarodnom tiurniru. Također, tijekom cijele godine ovaj trojac je bilježio vrlo uspješne nastupe kao i ostali karataši Šipovače.

Prosinac je, kao i inače, protekao u blagdanskom ozračju.

SRETNA NOVA GODINA!

srijeda, 30. prosinca 2015.

Nevina dječica i blagoslov djece

Nakon Božića, sv. Stjepana i blagdana Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa u župnoj crkvi proslavljen je i blagdan Nevine dječice. Župnik don Jozo predslavio je svetu misu u 11 sati, a potom je blagoslovio i darivao svu djecu.

Kao i prijašnjih, tako su i ove godine, naši župljani, braća Mladen i Goran Džajić iz Džajić commerce, bogatim paketićima (150 kom.) počastili djecu koja su ovoga dana došli slaviti sv. misu i primiti blagoslov.
 
 Župa Šipovača-Vojnići
 

utorak, 29. prosinca 2015.

Fizičke osobe neće moći dobiti poticaj za poljoprivredu veći od 6000 KM

Vlada Federacije BiH je na nedavno održanoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, izmijenila i dopunila odluku o usvajanju programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava "Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu", utvrđenih proračunom FBiH za 2015., piše Večernji list BiH. Ovo je urađeno na osnovi raspoloživih podataka o pristiglim zahtjevima za isplatu obračunatih novčanih podrški po modelu poticaja proizvodnji, koje su obradila nadležna županijska ministarstva.

Podsjećanja radi, kontrolu u fazi proizvodnje potencijalnih korisnika na terenu, kao i tijekom prikupljanja i obrade dokumentacije vezane uz proizvodnju, a prije dostavljanja zahtjeva Federalnom ministarstvu, vrše nadležni poljoprivredni županijski inspektori, odnosno ovlašteni službenici županijskih ministarstava. Kontrolu u proizvodnji, kao i onu nad realizacijom ostalih mjera utvrđenih ovim programom, uključujući i kontrolu izdane dokumentacije koju dostavlja korisnik, vrše ovlašteni službenici Federalnog ministarstva i federalna poljoprivredna inspekcija.

Animalna proizvodnja

Program je izmijenjen tako što je iznos od 12,300.000 KM za biljnu proizvodnju smanjen na 10,700.000 KM, dok je predviđenih 3,400.000 KM za ostale podrške smanjeno na 1,840.000 KM. Tako su za ukupno 3,160.000 KM povećana sredstva za animalnu proizvodnju. Novina je i da fizička osoba ne može ostvariti novčanu potporu veću od 6000 KM godišnje. Brisan je dio teksta koji se odnosi na način obračuna za proizvođače svježeg mlijeka.

Naime, prerađivači mlijeka imaju obvezu otkupljivati mlijeko koje je proizvedeno u skladu s pravilnikom o sirovom mlijeku, te stoga to nije potrebno dodatno propisivati programom. Kada je riječ o proizvodnji silažnog kukuruza, naveden je broj i vrsta uvjetnih grla za ostvarivanje novčane podrške (najmanje četiri grla za jedan hektar zasijanog kukuruza za silažu). Izmjena ima i kad je riječ o tovu junadi, gdje je propisana minimalno poticana količina teladi iz domaćeg uzgoja (tri), odnosno iz uvoza (deset). Precizirano je da će tov junadi od teladi iz uvoza biti potican do 1. siječnja 2016. godine, piše Večernji list BiH.

Dodatne kontrole i provjere

Što se tiče ostalih vrsta potpora, ukinuta je realizacija programa novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Isto je i s proizvodnjom orijentiranom na izvoz, stvaranju ambijenta za izvoz domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda otkupljenih od domaćih proizvođača, a za nerealizirane potpore za ovu mjeru iz 2014. je dodana nova odredba koja govori da će opravdani zahtjevi biti realizirani u 2016. godini, nakon dodatne kontrole i provjere. Također, ovo se odnosi i na sredstva tekuće rezerve.

Smanjenja su izvršena i u sufinanciranju premije osiguranja od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji s 90 na 60 tisuća KM, u sufinanciranju izlaganja na gospodarskim manifestacijama od značaja za poljoprivredni sektor (sa 70 na 40 tisuća KM), za sufinanciranje uvođenja i certifikacije standarda u poljoprivredi i prehrambenoj industriji sa 70 na 60 tisuća KM. Nakon ovih smanjenja i ukidanja nekih mjera, za model ostalih vrsta potpora ostalo je 1,840.000 konvertibilnih maraka.
Večernji list

ponedjeljak, 28. prosinca 2015.

MZ Šipovača-Kašče, pokreni se: U Šipovači ugrožena sigurnost prometa

Premda je vožnja kroz Šipovaču nadaleko poznatom betonskom cestom prava pustolovina, ona već godinama predstavlja i veliku opasnost po život, kako putnika tako i pješaka te ostalih sudionika u prometu.

Naime, pored toga što su Šipovčani i stanovnici okolnih mjesta primorani voziti dionicom punom izbočina i udubljenja po ispucalim ostacima ostataka tridesetogodišnjeg asfalta te po betonu kojim se godinama "održava" cesta, kako bi došli s jednog odredišta na drugo vozači moraju uspješno svladati i ostale, puno opasnije prepreke.

Opasnije čak i od suženja širine ceste koje se godinama događa duž cijele dionice, od veljačkog Krpuševca do Banjskog mosta, za što su isključivo zaslužni oni što svoja dvorišta protuzakonito šire gradeći zidove tik uz cestu, ali i općinski "cestari-turisti" koji obično vrše radove po sredini i oko sredine ceste ne krpeći rubne, najoštećenije dijelove dionice.

Radi se o otvorenim šahtovima i iskopanim rupama koji predstavljaju višestruku opasnost za sudionike u prometu, a najviše ih je u donjem dijelu Šipovače.

Unatoč čestim apelima lokalnog stanovništva prema vodstvu MZ Šipovača-Kašče s ciljem rješavanja ovog problema, vodstvo mjesne zajednice na njih se godinama oglušuje.

Nedostatak poklopaca i slivnih rešetki predstavlja veliku opasnost i problem, jer pored toga što može doći do automobilskih nesreća, a pješaci pasti i ozlijediti se, šahte su i izvor zaraze.

Uz to, otvoreni šahtovi i iskopine tik uz cestu nisu propisno obilježeni, što predstavlja dodatnu opasnost i povećava mogućnost nesreće.


nedjelja, 27. prosinca 2015.

Raspored blagoslova obitelja u župi Šipovača-Vojnići

Blagoslov obitelji počinje u ponedjeljak, 29.12. u Banji, a završava u nedjelju 10.1. blagoslovom obitelji u Gredi.

ponedjeljak, 28.12.: BANJA od 14,00: od Drage Bebeka do Vinka Bebeka.

utorak, 29.12: BANJA od 9,00: od Mladenka Ćutuka do Joze Bebeka.

srijeda, 30.12.: MALA ŠIPOVAČA od 9,00.

četvrtak, 31.12.: KAŠČE od 9,00.

petak, 1.1.: VODICE od 14,00.
 
subota., 2.1.: DOLE od 9,00.: do crkve.

nedjelja, 3.1.: DOLE od 14,00.: od Marice Rašić.

ponedjeljak, 4.1.: VELIKA Š. od 9,00: do Zdenka Grbavca.

utorak, 5.1.: VELIKA Š. od 9,00.: od Branka Grbavca.

četvrtak, 7. 1.: VOJNIĆI od 9,00.: od Ive Bebek do Zore Mucić.

petak, 8. 1.: VOJNIĆI od 9,00.: od Blaža Mucića do Stane Ćutuk.

subota, 9. 1.: VOJNIĆI od 9,00.: od Damira Ćutuka do Radmile Ćutuk.

nedjelja, 10. 1.: GREDA od 14,00.

subota, 26. prosinca 2015.

FOTO: Proslava Božića u našoj župi

POLNOĆKA U ŽUPNOJ CRKVI

Vjernici naše župe sinoć su se okupili na sv. Misi polnoćki kako bi dočekali Božić i proslavili svetkovinu Rođenja Isusova. Najradosniji kršćanski blagdan proslavljen je uz pjesmu kojom se očitovala radost i sreća Isusovog rođenja. Raspjevanog i radosnog srca zajedno sudjelujući u slavlju sv. Mise bilo je lako osjetiti veselje radi Kristova rođenja.

Sv. Misu predslavio je župnik don Jozo, a liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor pod vodstvom Valentine Grbavac.

Župna crkva se u tren oka napunila tako da se uistinu moglo osjetiti zajedništvo u Kristu iz kojeg je zračila toplina koja je davala posebnu čar ovom prelijepom događaju. Sve je odisalo blagdanskim raspoloženjem i mirom kakav samo Isus može darovati. Rodio se u malenoj hladnoj spilji dok je vani zima ujedala i bio je ono najtoplije svjetlo u zimskoj noći. Isusovo svjetlo, Isusova blagost i toplina, Njegov mir stigli su u našu župu i u naša srca.

BOŽIĆ U ŽUPNOJ CRKVI

Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo, riječi su kojima je župnik započeo svečano Misno slavlje u župnoj crkvi Presvetoga Srca Isusova. Prostrana župna crkva dupkom puna. Dođoše svojima odseljeni župljani. Božićne pjesme pjevaju svi predvođeni župnim zborom.

BOŽIĆ U DOLAMA

Na svetkovinu rođenja Gospodinova župnik je slavio sv. misu u Dolama u 9,30. Slavlju Božića pridružili su se i iseljeni mještani. Liturgijsko pjevanje predvodio je sjemeništarac David Bebek.

„Neka Kristovo rođenje i božićna radost svakodnevno bude prisutna u našim srcima, kako bismo, zagledani u Božić, mogli doista otkriti Boga koji je ušao u našu stvarnost!“, zajednička je poruka upućena svim župljanima.
 

srijeda, 23. prosinca 2015.

Članovi HKUD Veljaci pred Božić uveselili štićenike staračkog doma "Grubišić"

Članovi HKUD-a Veljaci posjetili su u utorak 22.prosinca 2015. starački dom Grubišić u Šipovači.

“Želja nam je bila donijeti malo veselja i radosti štićenicima ovog doma, nadam se da smo to i uspjeli. Osobito smo sretni kada možemo pjesmom nekome uljepšati dan, osjećaj je izvanredan“, rekli su za Radio Ljubuški članovi HKUD-a Veljaci.

U posjet Domu nisu išli praznih ruku, donijeli su prigodne darove i slastice koje su pripremile njihove članice. U ugodnom druženju uz gangu, gusle i bećarac vrijeme je brzo prošlo, a članovi društva obećali su skori ponovni posjet.

HKUD Veljaci ujedno ovim putem šalje čestitke i pozdrave za Sretan Božić i Novu 2016. godinu svim ljubiteljima folklorne pjesme i plesa , onima koji će to tek postati, te svim ljudima dobre volje.

Bjanka Medić / Radio Ljubuški

Uskoro na čelu lovaca Ivan Vukšić Bratiša ili Stanko Primorac Ćane

Ljubuškim lovcima, članovima HUL Kravica, jedne od članstvom najbrojnih i najjačih udruga u Hercegovini, nadolazeća nova godina mogla bi donijeti velike promjene u vodstvu, ustroju te radu udruge i njezinih sekcija.

Naime, kako Dnevni list saznaje iz izvora bliskog udruzi, veći broj ljubuških lovaca vrši pripreme za promjenu njezinog vodstva, odnosno smjenu predsjednika Maria Hercega.

Razlozi za smjenu Hercega su, između ostalog, netransparentnost u radu udruge, loše stanje ljubuških lovišta te provođenje samovolje predsjednika nekoliko lovačkih sekcija ove udruge, navodi naš izvor.
Kako dalje saznajemo, vodstvu ove udruge zamjera se pretjerana bliskost i pogodovanje lokalnim vlastima što se, po mišljenju lovaca, negativno odražava na jačanje kapaciteta za razvoj lovstva ove općine, ali se zamjeraju i aktivnosti s ciljem biranja podobnih predsjednika određenih sekcija.

Herceg odbacuje optužbe

Predsjednik Mario Herceg negira optužbe na račun rada udruge.
“Naša udruga funkcionira u plusu i imamo najjeftiniju članarinu, a na našoj internet stranici transparentno objavljujemo podatke. Što se tiče optužbi na bliskost s vlastima, udruge su prinuđene biti bliske s vlasti zbog zajedničke suradnje. Udruga odlično funkcionira, a nedavno smo uspjeli dobiti koncesiju na oba ljubuška lovišta. Mislim da su na djelu vrlo ružne političke igre“, kazao je Herceg.

Prema saznanjima, lovačke bune su najizraženije u nekoliko ljubuških mjesta s ponajvećim članstvom, a među njima prednjače Grab, Vašarovići i Veljaci u čijim su sekcijama velike nesuglasice lovaca s vodstvom tih sekcija, kao i s vodstvom same udruge.
No, neki od lovaca imaju drukčije mišljenje.

“Udruga nikad nije bila u boljem stanju i apsolutno smo zadovoljni radom predsjednika, a odluke donosi upravni odbor. Nezadovoljstvo dolazi od manjeg broja lovaca koji su pokušali s osnivanjem svojih udruga“, smatra Branko Bebek, predsjednik lovačke sekcije Šipovača i član Upravnog odbora.
Herceg je potvrdio kako je bilo problema u Grabu dodavši kako su te nesuglasice riješene.

Dvije struje među lovcima

Špekulira se o nekoliko imena za novog predsjednika udruge HUL Kravica. Dva svakako najzvučnija među njima su Ivan Vukšić Bratiša te predsjednik HSP-a BiH Stanko Primorac Ćane. Prema saznanjima, svoga kandidata će ponuditi još sekcije Graba i Veljaka. Inače, Primorac je već ranije vodio ovu udrugu.

Nekoliko imena je u igri, no plan je da se predloži zajednički kandidat ispred nezadovoljnih članova ove udruge koji bi preko delegata u Skupštini trebali iznuditi nove izbore. Kako se vodstvo udruge optužuje za političarenje s lokalnom vlasti, lovci su mišljenja kako bi netko od gore navedenih imena činio protutežu.

Sadašnji predsjednik ne planira podnijeti ostavku ističući kako se pokušava napraviti politički udar na udrugu.
“Ne nasjedam na nikakve igre i radit ću u interesu lovaca. Iduće godine su izbori i vjerujem kako se preko udruge pokušavaju ubirati politički poeni. Neću napuštati mjesto predsjednika, a ako dođe do novih izbora, tko želi biti predsjednik, trebat će imati više ruku od mene“, odlučan je Mario Herceg, predsjednik HUL Kravica.

Očigledno je da među lovcima postoje najmanje dvije struje, a u sljedećem razdoblju bi se trebalo pokazati koja od njih je brojnija i hoće li doći do promjena u najvećoj ljubuškoj udruzi koja broji oko 700 članova.

Milan Bebek Dnevni list

ponedjeljak, 21. prosinca 2015.

FOTO: Pripremanje i uređenje župne crkve za Božić

U ponedjeljak, 21. prosinca organizirano je uređenje naše župne crkve za proslavu Božića. Mještani drugog dijela Vojnića su se organizirali, kako je to već i tradicija u našoj župi da svake godine drugo selo uređuje i postavlja jaslice, i završili s postavljanjem jaslica i kićenjem jelki.

Lijepi božićni običaj postavljanja jaslica u crkvama i domovima ima dugu tradiciju. Najveće zasluge za njegovo proširenje katoličkim svijetom pripadaju sv. Franji Asiškom.

Obično se tvrdi da je prve božićne jaslice napravio sv. Franjo Asiški, što i nije baš najispravnije. Naime, postoji i tu mala pretpovijest.

Vjerovanje da je Isus rođen u spilji vrlo je staro i seže sve do 3. stoljeća, kada se u Betlehemu ukazivalo na jednu obližnju udubinu, za koju se tvrdilo da je u njoj rođen Spasitelj. Ondje je već u 4. stoljeću podignuta bazilika, koja dijelom i danas postoji. Uskoro se običaj postavljanja jaslica ili skromne kolijevke proširio u Rimu, gdje se osobito u bazilici Svete Marije Velike štovao mali Isus položen u jasle. Od šestog se stoljeća gradom proširilo vjerovanje da se radi baš o onoj kolijevci u kojoj je ležao novorođeni Spasitelj. I to traje do dana današnjega.

Kao što se ponegdje po crkvama na zapadu na Veliki petak počeo širiti običaj postavljanja Božjega groba, s križem ili kipom mrtvoga Isusa, tako se istovremeno počelo sa svojevrsnim zornim predstavljanjem rođenja Isusova, osobito u božićno vrijeme, pa su tako nastala i razna dramska skazanja na motiv Isusova rođenja.

Sam običaj zornog postavljanja likova koji predstavljaju glavne aktere Isusova rođenja pripisuje se inicijativi pobožne Marije iz Oigniesa (1177- 1213), jedne od prvih begina, žena koje su u Belgiji počele živjeti redovničkim životom bez javnih zavjeta. Ipak, nesumnjiva zasluga za širenje ovoga predivnoga božićnog običaja, koji u ovakvom obliku pozna jedino Katolička Crkva, pripada sv. Franji Asiškom. On je u blizini mjesta Greccio u noći pred Božić 1223. postavio žive jaslice. Uz pomoć mjesnog puka izradio je jaslice od slame i kraj njih postavio živog magarca i vola. O ponoći je u jasle postavio živo dijete koje je predstavljalo maloga Spasitelja.

Prvi životopisac sv. Franje Asiškoga, Toma Čelanski, ovako to živahno opisuje: “Pripravljene su jaslice, donesena je slama, dovedeni su vol i magarac. Čast se ondje iskazivala jednostavnosti, uzvisivalo se siromaštvo, preporučivala se poniznost, a Greccio kao da postade novi Betlehem. Noć, rasvijetljena poput dana, bijaše ugodna i ljudima i životinjama. Pristiže narod i novom se radošću raduje novom otajstvu. Šuma odjekuje glasovima, a na zanosno klicanje odgovaraju stijene. Braća pjevaju, dužnu hvalu Gospodinu daju, i svu noć odjekuje zanosno klicanje. Svetac Božji stoji pred jaslama, od silna ganuća uzdiše. Ranjen pobožnošću, ispunjen čudesnom radošću. Jasle su oltar gdje se služi svečana misa, u neočekivanoj utjesi uživa svećenik.”
Župa Šipovača-Vojnići

subota, 19. prosinca 2015.

Raspored svetih misa u Božićno vrijeme u našoj župi

Poštovano čitateljstvo, Šipovača Portal vam u nastavku teksta donosi raspored svetih misa u Božićno vrijeme u župi Presvetoga Srca Isusova Šipovača-Vojnići objavljenog na web stranici naše župe.

Badnjak (24. prosinca)
Zornica: 6,00
Polnoćka: 24,00

Rođenje Gospodinovo – Božić (25. prosinca)
Dole: 9,30
Župna crkva: 11,00

Sveti Stjepan prvomučenik (26. prosinca)
Kašče: 9,30
Župna crkva: 11,00

Sv. Obitelj (27. prosinca)
Dole: 9,30
Župna crkva: 11,00

Nevina dječica (28. prosinca)
Župna crkva: sv. misa blagoslov djece u 11,00

Sv. Silvestar, papa (Stara godina, 31. prosinca)
Župna crkva: sv. misa zahvalnica u 16,00

Svetkovina Marije Bogorodice (Nova Godina, 1. siječnja 2016.)
Župna crkva: 11,00

2. Nedjelja po Božiću (3. siječnja 2016.)
Dole: 9,30
Župna crkva: 11,00

Bogojavljenje – Tri kralja (6. siječnja 2016.)
Dole: 9,30
Župna crkva: 11,00
Kašče: 14,30

Krštenje Gospodinovo (10. siječnja 2016.)
Dole: 9,30
Župna crkva: 11,00

Župa Šipovača-Vojnići

četvrtak, 17. prosinca 2015.

Za rekonstrukciju istočne obilaznice 450 tisuća maraka

Jedan od tri velika projekta koji su planirani na području Ljubuškog je rekonstrukcija ljubuške istočne obilaznice.

Projektom je predviđeno da istočna obilaznica, odnosno Ulica bana Josipa Jelačića na regionalnoj cesti R 424, od starog kružnog toga pored stadiona Babovac do novog kružnog toka dobije novo ruho u dužini od oko dva kilometra.

Najprometnija dionica

O ovom projektu bilo je riječi na nedavno održanom predstavljanju i javnom uvidu projekata općine Ljubuški za naredno razdoblje, a predstavio ga je Dejan Rašić, stručni suradnik općine Ljubuški za stambeno-komunalnu infrastrukturu.

Na toj dionici na dva križanja, prema Metkovskoj ulici i križanju prema Bučinama došlo bi do velikih promjena. Projektom je predviđeno rješenje za križanje s Metkovskom ulicom u vidu trake s lijevim skretanjem uz semafore, dok je za križanje s Bučinskom cestom uz ovakvo rješenje predloženo i rješenje s kružnim tokom koji bi uvelike olakšalo promet.

Uz to, istočna obilaznica bi dobila nogostup i rasvjetu čime bi konačno dobila izgled kakav i doliči najprometnijoj ljubuškoj dionici na kojoj se promet uvelike povećao puštanjem u promet poddionice autoceste na Bijači.

Financijska potpora

Inače, regionalne ceste R 424 i R 425 u prošlom sazivu Vlade Federacije BiH proglašene su magistralnim cestama, no Vlada FBiH je kasnije odgodila rok primjene novoga kategoriziranja do čak 2018. godine pa su potom reagirali čelni ljudi Ljubuškog, Čitluka i Mostara supotpisavši dopis u kojem traže od resornog Ministarstva prometa i komunikacija FBiH da se cestovni pravac od Mostara preko Čitluka i Ljubuškog do graničnog prijelaza Bijača odmah prekategorizira u magistralnu prometnicu čime bi Ljubušaci mogli računati na financijsku potporu Federacije pri realizaciji projekta rekonstrukcije istočne obilaznice, a vrijednost samog projekta procijenjena je na oko 450.000 maraka.

M.Bebek / Dnevni list

Udruga pčelara "Kadulja" organizira božićnu izložbu pčelinjih proizvoda

Udruga pčelara „Kadulja“ Ljubuški po prvi put organizira božićnu izložbu pčelinjih proizvoda koja će se održati 21. i 22. prosinca na Trgu domovinske zahvalnosti.

Programom, koji počinje u 10 sati, predviđeno je kušanje proizvoda od meda, kao i promicanje pčelinjih proizvoda na tržištu te podizanje svijesti u javnosti o značaju pčelarstva.

Kako najavljuju iz Udruge, tijekom izložbe donirat će se pčelinji proizvodi ustanovama i udrugama koje se brinu o djeci.

nedjelja, 13. prosinca 2015.

Poljoprivrednoj proizvodnji i udrugama za kanale 110.000 KM

Javna rasprava o nacrtu Odluke o Proračunu općine Ljubuški za 2016. godinu održana je u ljubuškoj Gradskoj vijećnici. Premda se ona održala u ranim jutarnjim satima, rekordno slab odziv građana, predstavnika mjesnih zajednica i udruga građana pokazao je potpunu nezainteresiranost Ljubušaka za najvažniji financijski dokument Općine Ljubuški.

Slaba zainteresiranost

To je dovelo do toga da se javna rasprava okonča za manje od 10 minuta.

Nakon uvodnih riječi predsjednika OV-a Tihomira Kvesića i načelnika Nevenka Barbarića, od nazočnih građana za riječ se javio tek Miro Akmadžić, predsjednik ljubuške podružnice Udruge “Zaboravljeni branitelji“.

Inače, Proračun općine Ljubuški za 2016. godinu planiran je u iznosu od 9.993.000 maraka. Porezni prihodi planirani su u iznosu od 4.183.500 maraka, a neporezni prihodi predviđaju se u iznosu od 2.279.500 maraka, dok su tekuće potpore predviđene u iznosu od 1.380.000 maraka.

Što se tiče rashoda, za tekuće izdatke planirano je 7.883.000 maraka, a za kapitalne 1.700.000 maraka.

Amandmani do četvrtka

Tako je za tekuće transfere mjesnim zajednicama predviđen iznos od samo 210.000 maraka, za kulturu čak dvostruko više od sporta (265 tisuća – 130 tisuća), a za udruge građana 100.000, dok je za političke stranke i neovisne vijećnike u Vijeću predviđeno 40.000 maraka. Planirani izdaci za poljoprivredu su 150 tisuća maraka, od čega udrugama za kanale 80.000, dok je za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji planirano 30.000 maraka.

Za subvencije javnim poduzećima predviđeno je 720.000, a za rad općinskih službi gotovo 3.371.000 maraka.

Na kraju javne rasprave kazano je da se amandmani na prijedlog Proračuna dostave do četvrtka kako bi se mogli na vrijeme razmotriti.
Milan Bebek / Dnevni list

"Dani meda FBiH": Med iz Šipovače treći najbolji

U organizaciji Federalnog agromediteranskog zavod u Mostaru je održana druga po redu promotivno-ocjenjivačka izložba i stručna radionica o temi "Dani meda Federacije BiH 2015." Suorganizator ovogodišnjih Dana meda bio je Zavod za poljoprivredu iz Sarajeva, a pokrovitelj Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Skup je počeo pozdravnim obraćanjem Marka Ivanovića, ravnatelja Agromediteranskog zavoda, nakon čega su okupljene pozdravili Omer Kurtagić, v. d. ravnatelja Zavoda za poljoprivredu i Ante Bošnjak, predsjednik Saveza pčelara FBiH, piše Večernji list BiH.

Stručni skup

- Naš cilj je nadzor nad proizvodnjom meda jer je to zakonska ovlast, a prvenstveno i radi zaštite potrošača želimo naviknuti pčelare donositi med na analize u laboratorije, kazao je otvarajuću skup Marko Ivanković, a zatim podcrtao informaciju iz VTK: - Koliko god imali kvalitetnog meda, možete ga prodati na EU tržištu, uz carinsku stopu nula!" Stručni dio skupa počeo je izlaganjem Dražane Palinić koja je govorila o "Mogućnostima laboratorijskih ispitivanja meda u FBiH", a potom je o temi "Značaj peludne analize meda" govorila inž. Kristina Doko iz Zavoda. Ona je rekla kako je peludna analiza važna za osobe koje su alergične na određene vrste peluda. Harun Kurtagić obradio je temu "Tumačenje pravilnika o kvaliteti meda". Iz njegovog izlaganja može se kao zanimljivost izdvojiti da med ima "83 posto udjela šećera i manje od 17 posto vode te da uz pravilno skladištenje ne podliježe kvarenju. Nenad Smoljan i Meliha Bašić iz Edukacijskog centra za pčelarstvo Travnik predstavili su knjigu "Farmaceutski med". Završnu ocjenu dali su članovi Ocjenjivačkog suda, pčelari Stanko Čuljak iz Vinkovaca i Asmir Duraković iz Gradačca. Na ocjenjivanje pristiglo je čak 208 uzoraka meda. Taj podatak ukazuje da su proizvođači ozbiljno shvatili značenje ocjenjivanja meda. S razlogom jer se i po trenutačno važećim propisima u optjecaj ne bi smio puštati med bez deklaracije, odnosno imena proizvođača i njegovog telefonskog broja. Treći po redu Dani meda održat će se u Sarajevu, a organizator će biti Zavod za poljoprivredu.


Nagrade najboljima

Manifestacija je završena podjelom plaketa i priznanja te uručivanjem rezultata analize. U kategoriji meda od kestena prvo mjesto osvojio je Hamid Čajić iz Ilidže. Prvo mjesto u kategoriji šumskog meda osvojio je Eniz Karić iz Ključa.

Čapljinac Slaven Kordić iz Šurmanaca osvojio je naslov u kategoriji meda od kadulje. U konkurenciji livadskog meda pobjednik je Vahid Ćosić iz Jablanice. Najbolji med od bagrema je onaj Asmira Durakovića iz Gradačca, dok je pobjednik kod nekategoriziranog meda Anton i Tomislav Boras iz Vitine kod Ljubuškog, drugi je bio Anto Šakota iz Čitluka, a treći Dubravko Vukojević iz Šipovače kod Ljubuškoga.
Večernji list

utorak, 8. prosinca 2015.

Nakon 25 godina Ljubuški dobiva kinodvoranu sa 180 sjedećih mjesta

Nakon više od dvadeset i pet godina Ljubušaci će dobiti modernu kinodvoranu u strogom centru grada, piše Večernji list BiH. Prema informacijama iz Općine Ljubuški, u rekonstrukciju objekta u kojem je posljednji film pogledan prije rata tijekom iduće godine bit će uloženo 300.000 KM.

Kulturni centar

Kinodvorana će se nalaziti u sklopu objekta Kulturnog centra Ljubuški koji će sadržavati i manju galeriju, kao i garderobu za kazališne predstave. Prema riječima načelnika općine Ljubuški Nevenka Barbarića, riječ je o objektu za kojim već godinama postoji potreba u ovoj općini. Prema novom projektnom rješenju, kinodvorana će imati oko 180 sjedećih mjesta. Inače, rekonstrukcijom spomenutog objekta novi izgled će dobiti cijela ulica u kojoj se on nalazi. "Budući da će ulaz u Kulturni centra biti s bočne strane, odnosno od parka, potrebno je ukloniti improvizirano parkiralište, te će na tom mjestu biti izgrađena manja šetnica", kazao je Barbarić. Dodaje kako će, uz unutarnje uređenje, zgrada dobiti moderan vanjski izgled.

Poboljšanje infrastrukture

"Kako se zgrada nalazi u samom središtu općine, velika pozornost posvećena je njenom vanjskom izgledu. Tako će pročelje biti napravljeno od stakla i kamena, u što će biti uloženo oko 100.000 KM", kazao je Barbarić. On očekuje kako će projektna dokumentacija biti završena već u veljači, te se početak radova očekuje u svibnju, a projekcija prvog filma već krajem godine. Inače, Općina Ljubuški u idućoj godini planira uložiti gotovo pet milijuna KM u projekte. Uz objekt Kulturnog centra, planiran je niz drugih projekata koji će poboljšati infrastrukturu ove općine, a samim time pružiti i kvalitetniji život stanovnicima. Najviše sredstava, odnosno 600.000 KM, bit će uloženo u izgradnju objekta za djecu s posebnim potrebama koji bi trebao biti završen do sredine godine. Riječ je o projektu za kojim u ovoj općini postoji velika potreba, na što su godinama ukazivali roditelji i udruge djece s posebnim potrebama.

Prema Barbarićevim riječima, Općina već neko vrijeme radi na realizaciji ovog projekta, te su se sad stekli uvjeti za gradnju objekta koji će omogućiti lakši život djeci s poteškoćama u razvoju. Novi izgled uskoro će dobiti i zgrada Vijećnice, u što bi trebalo biti uloženo 300.000 KM. Planirana je i rekonstrukcija dijela gradskih ulica, rasvjete i nogostupa u vrijednosti od čak 400.000 KM, kao i izgradnja nogostupa i rasvjete na obilaznici u što bi trebalo biti uloženo 450.000 KM. Rekonstrukcija, odnosno nadogradnja zgrade Dječjeg vrtića u općini Ljubuški također je projekt od velikog značaja. Radovima u vrijednosti od 300.000 KM proširit će se kapaciteti jedinog dječjeg vrtića na području ove općine.

U uređenje arheoloških nalazišta u idućoj godini bit će uloženo 250.000 KM, a u izgradnju vodovodne mreže čak 500.000 KM. U planu je do kraja 2016. završiti i igralište kod OŠ Marka Marulića u Ljubuškom, za što je planirano 130.000 KM. U poslovnu zonu će biti uloženo 100.000 KM, a u reciklažno dvorište čak 250.000 KM. Općina Ljubuški ima u planu i uređenje vodopada Kravica u vrijednosti 150.000 KM, kao i rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove rasvjete u vrijednosti od 100.000 KM. Prometna infrastruktura bit će poboljšana ulaganjem 300.000 KM u asfaltiranje lokalnih cesta, dok će u održavanje kanala i poljskih puteva biti uloženo ukupno 160.000 KM.

Za radove na vjerskim objektima u idućoj godini Općina Ljubuški planirala je 100.000 konvertibilnih maraka.
Vecernji.ba

ponedjeljak, 7. prosinca 2015.

Najdraži dječji svetac darovao više od 120 najmlađih članova Sloge

Nogometni klub Sloga iz Ljubuškog i ove godine darivao je najmlađe Ljubušake povodom blagdana svetog Nikole.

U okviru Dana otvorenih vrata ‘Sveti Nikola u Slogi’ više od 500 Ljubušaka posjetilo je Babovac na kojem je Sloga predstavila svoje momčadi iz gotovo svih uzrasnih kategorija, a najdraži dječji svetac darovao je najmlađe Ljubušake koji su svojim marljivim radom, trudom i zalaganjem tijekom godine zaslužili njegov dolazak.

Bogat program Sloge

Pet revijalnih utakmica, u kojima su sudjelovale nogometašice Sloge te igrači omladinskog pogona ovog kluba, druženje uz hranu i piće, podjela prigodnih darova, bili su samo dio Sloginog bogatog programa.

Događaj je, svojim izvedbama, uveličala i ženska pjevačka skupina ‘Dream Team Babe’.

Sportski dio programa otvorili su najmlađi polaznici Slogine Regionalne dječje škole nogometa, zagići koji su odmjerili snage s vršnjacima iz čitlučkog Brotnja, dok su limači Sloge igrali međusobnu utakmicu.

Nakon njih, međusobne susrete igrali su i pioniri, a u posljednjoj utakmici programa posjetitelji stadiona Babovac imali su priliku pogledati zanimljivi susret u kojem su se sastale nogometašice ovog kluba koje se natječu u Prvoj ženskoj ligi FBiH Jug i kadeti Sloge, jesenski prvaci Omladinske lige Jug.

Nakon utakmica, uslijedilo je darivanje više od 120 najmlađih članova ljubuškog kluba.

“U ime predsjednika kluba gosp. Miroslava Rašića zahvaljujem svima koji su pomogli da se održi ova manifestacija. Nadam se da ćemo u budućnosti našu suradnju podignuti na jedan još veći nivo, a sve s ciljem stvaranja boljih uvjeta našim najmlađima za bavljenje ovim sportom”, kazao je strateg Sloge Ivo Ištuk.

Zahvala sponzorima

U Slogi su također zahvalili sponzorima koji su pomogli da se održi Dan otvorenih vrata ‘Sveti Nikola u Slogi’: Zvečevo Lasta Čapljina, Ledo d.o.o. Čitluk, svadbeni salon Ohio, mesnica Zdravko Ljubuški, mesna industrija Karliko, Antonio Trade Grude, pekarnica Centar, Diskont Planinić, Arox d.o.o. Ljubuški, Bili Brig, voda Leda te roditeljima djece polaznika omladinskog pogona.

Cjelokupan prihod od prodaje hrane i pića predviđen je u korist Regionalne dječje škole nogometa NK Sloga koja broji više od 200 mladih nada ljubuškog nogometa koji postižu zapažene rezultate u svojim natjecateljskim kategorijama te na brojnim turnirima na kojima sudjeluju.

Tako su Ljubušaci Danom otvorenih vrata ‘Sveti Nikola u Slogi’ okončali veoma uspješnu sportsku jesen omladinskih kategorija Sloge.
Dnevni list

srijeda, 2. prosinca 2015.

Tonina Ibrulj dobitnica Rektorove nagrade

Tonina Ibrulj, studentica četvrte godine Engleskog jezika i književnosti i Filozofije, dopredsjednica Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Mostaru, u knjigu svojih uspjeha uvrstila je i Rektorovu nagradu.

„Jako sam sretna zbog Rektorove nagrade jer je ona veliko priznanje mog svakodnevnog rada, zalaganja i upornosti. Naravno da me imponira biti proglašena jednom od najboljih studentica Sveučilišta u Mostaru“, izjavila je za treći.ba Tonina.

Tonina je kao dijete išla na razne aktivnosti kao što su ples i pjevanje u zboru, ali je težila ka nečem višem. U drugom razredu osnovne škole upisala je tečaj engleskog jezika, u tome se pronašla i na taj način polako počela upoznavati svoj životni poziv.

Kao desetogodišnja djevojčica učlanila se u Gradsku knjižnicu te otkrila čaroban svijet knjiga. Na taj način probudila se njena ljubav prema književnosti i filozofiji.

Ta ljubav s godinama nije jenjavala i logičnim slijedom, uz podršku roditelja Tonina je postala studentica Filozofskog fakulteta u Mostaru.

„Od početka svog školovanja vidjela sam sebe u akademskom svijetu, s toga sam vrlo ozbiljno shvatila učenje i sve sam usmjerila prema ostvarenju svoga cilja“.

"Svaka uspješna osoba počinje s dva uvjerenja, budućnost može biti bolja od sadašnjosti i ja imam moć da to promijenim. Odlučnost, upornost i marljivost su glavni ključ svakog pojedinca u našem društvu.“

Na trećoj godini studija kolege su je odabrali za predstavnicu treće godine u Studentskom zboru. Ne dugo iza toga uslijedilo je prvo priznanje za njen dotadašnji rad, postala je dobitnica Dekanove nagrade. Ta postignuća bila su snažan poticaj za nizanje novih uspjeha.

Tonina je do tada prisustvovala pojedinim konferencijama i seminarima iz svoje struke, a onda je došlo vrijeme da izloži vlastiti rad. Riječ je o analizi političkog diskursa, iz područja sociolingvistike, u sklopu Studentskog simpozija na International Burch University.

„Vodim se onim kada je Bog na prvom mjestu, sve je drugo na pravom mjestu i upravo u Njemu pronalazim snagu i posvećujem mu svoj rad. Svaka slabost koju imaš i izazov pred kojim se nađeš su pružene prilike da pokažeš Bogu kolika je Njegova snaga u tvome životu“, rekla je Tonina.

Od kada zna za sebe pjevala je u crkvenom zboru i čitala na svetim misama. Danas je dio molitvene zajednice u svojoj župi za koju kaže da je ispunjava i čini je boljom osobom.

Od ove godine postala je demonstratorica na Engleskom jeziku i želi nastaviti graditi karijeru u tom smjeru. Primarni cilj joj je završiti magisterij i ako sve bude po planu jednoga dana upisati i doktorat u svojoj struci.

„Budućnost pripada onima koji vjeruju da mogu više. Uspjeh ne dolazi preko noći, već je rezultat svakodnevnog rada i malih napora. Tko hoće pronaći će način da se istakne i da pruži svoj doprinos ka boljitku društva i svoje zajednice.“

Tonina svojim budućim kolegama poručuje da se ne boje izazova i djelovanja, najlakše je biti dio prosjeka, treba težiti nečem višem i sav trud će se na kraju isplatiti.

POLITIČKA ODLUKA: "Bez Fitoregistra nema županijskog poticaja"

Sastanak na temu upisa u Fitoregistar i njegova svrha održan je u utorak u školi u Šipovači.

Pred tridesetak prisutnih predstavnici Zavoda za poljoprivredu ŽZH pokušali su detaljno pojasniti korake upisa u Fitoregistar i njegovu svrhu, a bilo je govora i o poljoprivrednim poticajima te izvozu proizvoda u EU.

Rečeno je, između ostalog, kako malim proizvođačima ne treba upis u Fitoregistar, ali i kako proizvodi koji nemaju FITO-broj neće moći na tržište EU.

"Vjerojatno će politička odluka biti da se bez upisa u Fitoregistar neće moći do županijskog poticaja", kazano je poljoprivrednicima na sastanku kojima je Fitoregistar novi problem u moru njihovih problema i koji bi mogao biti "kap koja je prelila čašu".

Na upit o izvozu poljoprivrednih proizvoda u Europu, odgovor je glasio da je sve na poljoprivrednicima i kako bi se oni kroz zadrugu trebali više aktivirati te više i ulagati.

Na kraju sastanka, predstavnici njemačke tvrtke Carl Kuhne održali su prezentaciju na kojoj su predstavili tvrtku i njezine proizvode te planove na bh. tržištu.



utorak, 1. prosinca 2015.

NAJAVA: Dan otvorenih vrata 'Sveti Nikola u Slogi'

Nogometni klub Sloga iz Ljubuškog i ove godine daruje najmlađe Ljubušake povodom blagdana svetog Nikole, u nedjelju, 6. prosinca kada će se na stadionu Babovac održati Dan otvorenih vrata 'Sveti Nikola u Slogi'.

Četiri revijalne utakmice, u kojima će sudjelovati igračice i igrači omladinskog pogona ovog kluba, druženje uz hranu i piće, podjela prigodnih darova, samo su dio bogatog programa koji počinje u 12 sati.

Sportski dio programa otvaraju najmlađi polaznici Slogine Regionalne dječje škole nogometa, zagići i limači, koji će odmjeriti snage sa svojim vršnjacima iz Čapljine i čitlučkog Brotnja.

Nakon njih, međusobni susret igrat će pioniri, dok će u posljednjoj utakmici programa posjetitelji stadiona Babovac imati priliku pogledati zanimljivi susret u kojem se sastaju nogometašice ovog kluba koje se natječu u Prvoj ženskoj ligi FBiH Jug i kadeti Sloge, jesenski prvaci Omladinske lige Jug.

Nakon utakmica, uslijedit će darivanje najmlađih uzrasnih kategorija ljubuškog kluba.

Cjelokupan prihod od prodaje hrane i pića ići će u korist Regionalne dječje škole nogometa NK Sloga koja broji više od 200 mladih nada ljubuškog nogometa koji postižu zapažene rezultate u svojim natjecateljskim kategorijama te na brojnim turnirima na kojima sudjeluju.

Tako će se Danom otvorenih vrata 'Sveti Nikola u Slogi' okončati veoma uspješna sportska jesen omladinskih kategorija Sloge.

nedjelja, 29. studenoga 2015.

Božić kakav je nekad bio

Božićni popusti, božićne akcije, božićni pokloni, djed Božićnjak, bijeli Božić, snijeg, praporci, sobovi, jelke, zvončići, sve su ovo ključne riječi koje se danas vežu uz Božić i koje stvaraju sliku našeg Božića u Hrvatskoj, ili našeg Božića u Dalmaciji.

Gdje je Bog u Božiću? Gdje su Hrvatska i Dalmacija u našem današnjem Božiću? 

U svojoj kultnoj ''oporuci'' pokojni barba Ljubo Stipišić Delmata poručio nam je da se ''probudimo iz tuđeg sna i vratimo sebi dok još imamo kome“. Nitko nije bolje definirao naš problem od njega; Živimo tuđe snove!

Hrvate je netko definitivno nečim opio i uspavao tuđim snom. U tom snu Hrvati su se odrekli ne samo svog Boga, svog Božića, nego i sve one tradicije koju je on nosio sa sobom. Nekadašnji njegovi sibmoli: Sveta obitelj, mali Isus, Božićne kolende i drugi, potpuno su iščezli s naše dalekovidnice i ne vide se više ni iz daleka. Čak se i Njegovo ime izostavlja u čestitanju i ne spominje, već se kaže ''Sretni blagdani''

Zanimljiv smo mi narod. Vrlo zanimljiv. Odbaciti svoje tako lako i prihvatiti tuđe još lakše. Odbaciti svoju baštinu, svoju stvarnost, a prihvatiti tuđe bajke, tuđe snove.

Kada jednom zaboravimo na svoje običaje, kada nestane mirisa djetinjstva i sjećanja starih, kad izgubimo vjeru u Boga i osjećaj za baštinu, a potrošimo bajke i probudimo se iz tuđih snova, tko ćemo biti? Kome ćemo se vratiti?

četvrtak, 26. studenoga 2015.

MZ Šipovača-Kašče, pokreni se: Poziv jedinicama lokalne samouprave i mjesnim zajednicama za dodjelu financijskih sredstava od strane UNDP

Projekat “Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini (MZs)” (2015-2019) predstavlja zajedničku inicijativu i financiran od strane Vlade Švedske i Vlade Švicarske, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvom pravde Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Vladom Brčko Distrikta i oba entitetska saveza općina i gradova.

Ovim putem objavljujemo poziv za podnošenje prijava zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave i pripadajućim mjesnim zajednicama da uzmu učešće u implementaciji projekta “Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini (MZs)”.

Cilj ovog javnog poziva jeste odabir 10 jedinica lokalne samouprave (JLS) i 60 mjesnih zajednica (MZ) sa njihovog područja koje će uzeti učešće u projektu i primiti podršku u područjima većeg demoktratskog učešća građana, poboljšanja lokalne infrastrukture i revitalizacije lokalnih zajednica kao demokratskog prostora za građanske inicijative.

Tko može aplicirati?

U skladu sa striktno definiranim kriterijima unutar odobrenog projektnog prijedloga pozivamo sljedeće jedinice lokalne samouprave i njihove pripadajuće mjesne zajednice da se prijave u okviru ovog poziva za izražavanje interesa.

Banja Luka, Banovići, Bihać, Bijeljina, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bratunac, Brčko, Brod, Bugojno, Bužim, Centar Sarajevo, Cazin, Derventa, Doboj, Doboj Istok, Doboj Jug, Drvar, Foča, Foča-Ustikolina, Fojnica, Gračanica, Gradačac, Gradiška, Ilijaš, Istočno Novo Sarajevo, Jablanica, Jajce, Kalesija, Kalinovik, Kladanj, Ključ, Kostajnica, Kotor Varoš, Kozarska Dubica, Laktaši, Livno, Lopare, Ljubinje, Ljubuški, Lukavac, Maglaj, Mostar, Modriča, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Odžak, Olovo, Orašje, Osmaci, Pale, Pale – Prača, Petrovo, Posušje, Prijedor, Prnjavor, Prozor-Rama, Ribnik, Rudo, Sanski Most, Srbac, Šamac, Šipovo, Široki Brijeg, Srebrenik, Teslić, Tešanj, Tomislavgrad, Trnovo RS, Trnovo FBiH, Tuzla, Trebinje, Usora, Velika Kladuša, Vlasenica, Višegrad, Vukosavlje, Zenica, Zvornik, Žepče, Živinice.

Informacije i dokumentaciju aplikacije za poziv za izražavanje interesa možete pronaći na sljedećim internatskim stranicama:
Savez općina i gradova FBiH-a
www.sogfbih.ba
Gdje se podnose aplikacije za prijavu?
Kompletan paket dokumenata treba dostaviti u koverti na kojoj će biti napisano:
Poziv za dostavljanje prijava od jedinica lokalne samouprave i mjesnih zajednica kojima izražavaju interes za sudjelovanje u projektu „Jačanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Hercegovini“, na sljedeću adresu:
Razvojni program Ujedinjenih nacija
UN House, “Zmaja od Bosne” b.b., 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Rok za podnošenje prijava je 11. prosinac 2015. godine.
ŠirokiBrijeg.info

srijeda, 25. studenoga 2015.

NOVINARI U "MALIM SREDINAMA": I LOKALNO JE VAŽNO

Odnos državnih vlasti na svim razinama i novinara, te medija nikada nije bio, niti će vjerovatno biti, nešto što se može smatrati do kraja "završenom pričom". Vječna je to igra moći i utjecaja u kojoj važe brojna pisana, ali i nepisana pravila. Radi se o odnosu u kome obje "strane" zapravo nastoje ostvariti svoje primarne ciljeve; vlast želi da ostvari koliko je moguće veći utjecaj, dok se mediji i novinari sa druge strane nastoje izboriti za što više slobode u izvještavanju, ali i pristupu informacijama.

Generalno to je tako, ali u stvarnosti javnih društvenih odnosa, naravno postoje mnogobrojne nijanse i verzije ovog važnog javnog odnosa. Ni vlast ni novinari nisu svugdje isti, pa ni priroda njihovih odnosa nije ista, te se kreće od otvorenog upravljanja javnošću i procesima u njoj putem medija, do hrabrih medijskih izvještavanja, koja u određenom trenutku mogu dovesti u pitanje i same temelje vlasti. Stvar je dakle u poštivanju demokratskih pravila, ali i pridržavanja principa modernog i odgovornog novinarstva.

Problem u odnosima vlasti i novinara, još jače je izražen u tzv. malim sredinama i gradovima. U velikim urbanim središtima, gdje su skoncentrisana brojna državna politička tijela vlasti i upravljanja, ali i ona koja bi ih trebala na nekim način kontrolirati, mogući problemi su barem puno vidljiviji i prisutniji u javnom kumuniciranju. Takvog pristupa, međutim uglavnom nema, kada se analizira medijska scena u manjim gradovima i lokalnim sredinama. Takve se priče uvijek nekako odvijaju u sjeni i "tamo negdje".

U lokalnim zajednicama postoji više problema, koji usložnjavaju odnose novinara i organa vlasti. Prije svega radi se o tome da u malim urbanim zajednicama "svi znaju sve" i da se, generalno gledajući, odnosi između ljudi i ustanova odvijaju na puno ličnijem nivou, nego u velikim gradovima. Sve je u malim zajednicama, nekako dio opšte slike lokalnog društva, pa i sami mediji, koje se opet doživljava kao dio šireg društvenog sistema ili kao naka vrsta "produžene ruke" vlasti. Nešto poput definiranja uloge novinara kao "društveno-politčkih radnika" za vrijeme socijalističke Jugoslavije.

Za lokalne moćnike je sasvim "normalno" da se u lokalnim medijima izvještava o onome što oni smatraju da je "važno", pa čak i ukoliko se radi o nečemu savim bizarnom. Mediji su tako u jednom manjem gradu na istoku BiH, svojevremeno praktički natjerani da kao veliku vijest objave priču o čovjeku koji je jednoj školi donirao, pazite sad - "polovnu veš mašinu"!? Priča je nažalost istinita i samo je jedan od primjera kako se vlasti odnose prema medijima u lokalnim zajednicama.

Sličnih primjera ima na stotine u BiH, koja je, samo da posjetimo - jedna od zemalja u svijetu sa najvećim brojem medija u odnosu na broj stanovnika. Ovakav odnos je uspostavljen zbog činjenice da je većina medija, uglavnom u rukama lokalnih organa vlasti, odnosno države, jer su privatne inicijative u medijskom prostoru mahom nezanimljive ulagačima zbog malog tržišta, kao i nesrazmjernih visokih troškova u odnosu na očekivane prihode. Novinari imaju poprilično jednostavan "izbor"; biti dio nekakvog lokalno-političkog "tala" ili pokušati ići nekim svojim putem poštivanja pravila profesije. Ukoliko se odluče za drugu opciju, u pravilu ih se etiketira dežurnim malim "zanovijetalima" i onima koji, eto nemaju drugog posla do narušavanja lokalne "idile".

Ni oni koji se priključe uz vlast ne prolaze baš najbolje, jer su prisiljeni raditi za male plate i sitne pogodnosti. O podaničkom odnosu da i ne govorimo.

Zato se ovakvim situacijama lokalni mediji i novinari u BiH mahom tretiraju poput klasičnih glasnogovornika izabranih političara i kao njihov servis za se što im treba, od lokalne izborne kampanje, do "usluga" prijateljima, koji smatraju da se o njihovim "aktivnostima" lokalna zajednica treba upoznati na "odgovarajući način". Nije lako biti novinar u malim sredinama, posebno ukoliko se želi raditi mimo pravila onoga što vlast smatra "poželjnim".

Za svakog novinara, koji nastoji u takvim sredinama promovirati odgovorno novinarstvo treba imati veliko poštovanje, jer to nije ni malo lagan posao. Medijska zajednica u BiH, a posebno njen mehanizmi za praćenje odnosa prema novinarima i medijima trebaju imati poseban senzibilitet kada su u pitanju lokalni nivoi, jer se upravo na tim mjestima odvijaju prave "medijske drame", za koje se uglavnom slabo zna.

Probleme u malim sredinama zato treba učinit "vidljivijim", jer je to prava mjera odnosa stvari u BiH, a ne ono što se događa u velikim administrativnim središtima.

Starmo.ba

utorak, 24. studenoga 2015.

Vlada ŽZH: Za sto lira u sto vira

"Za sto lira u sto vira", stara je narodna poslovica koja na najbolji način opisuje vladajuće u ŽZH i njihove odluke glede 25. studenog, datuma kada polovica polovice Bosne i Hercegovine proslavlja tzv. Dan državnosti u spomen na 25. studenog 1943. kada se održalo zasjedanje ZAVNOBiH-a, najvišeg tijela komunističko-partizanskog NOP-a.

Naime, u Republici Srpskoj te na područjima u Federaciji BiH gdje su Hrvati većina, 25. studenog se ne obilježava kao Dan državnosti, već je tad običan radni dan, ali Vlada ŽZH je taj dan proglasila neradnim u našoj županiji.

Ne bi tu bilo ništa čudno da tu Vladu ne čine pripadnici hrvatskog naroda koji su prethodnih godina s gnušenjem odbijali i samu pomisao na proslavu tzv. Dana državnosti.

"S druge strane, kaže premijer Zdenko Ćosić, nezaobilazan je razlog odricanje od komunističkog i totalitarnog sustava. Rezolucijom vijeća Europe jasno se to od zemalja u tranziciji traži, a u Bosni i Hercegovini se, naglašava, događa upravo suprotno", citirali su na Federalnoj televiziji premijera Ćosića prije dvije godine kada su izvještavali o neobilježavanju tog dana u našoj županiji koji se nije obilježavao niti godinama prije. Obično su tih godina veoma svečano obilježavali 18. studenog, Dan županije i Dan Herceg-Bosne.

Županijska vlada radi zaokret protekle godina kada 25. studenog proglašava neradnim danom navodeći ga kao blagdan sv. Kate, dok je ove tek jednom rečenicom obavijestila da je neradni dan ne spominjući sv. Katu.

Ista vlast, isti ljudi, ali odluke drukčije! Zašto?

Možda su postali toliko lijeni pa koriste svaku priliku za proglašenje neradnog dana, a možda i zato što na kreiranje većina odluka u Zapadnohercegovačkoj županiji uvelike utječe sastav Federalne vlade. Godinama je vlast u ŽZH ista, ali nije na nivou Federacije i zbog toga se donose različite odluke oko ovog dana po principu:"ako 'naši' nisu na vlasti u Sarajevu, onda kontrirajmo druge, a ako jesu, onda ćemo niz dlaku partnerima drugog naroda pa makar i protivno volji našeg naroda".

Dakle, ponašanje "piškit ću-kakit ću" vladajućih u ZHŽ-u i njihove odluke su "za sto lira u sto vira".

No to je ništa u usporedbi s time što bi našu županiju tek moglo snaći u skorijoj budućnosti. Ako se nastavi ovakav trend, u Ljubuškom, Grudama, Posušju i Širokom Brijegu obilježavat će se i državni praznici drugih zemalja, primjerice, dan nezavisnosti Turske ili neke druge države koja bude po volji službenom Sarajevu.

Milan BEBEK