"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

ponedjeljak, 30. ožujka 2015.

Smijenjen Zlatan Bebek, Dubravko Vukojević novi predsjednik

Dubravko Vukojević novi je predsjednik Vijeća MZ Šipovača-Kašče umjesto Zlatana Bebeka kojeg su vijećnici smijenili, saznajemo s netom završene burne sjednice Vijeća.

Novom predsjedniku čestitamo na imenovanju i želimo puno uspjeha u vodstvu mjesne zajednice.

Uskoro opširnije...


Odbrojavanje počelo: Promjene u Vijeću MZ Šipovača-Kašče

U MZ Šipovača-Kašče doći će do velikih promjena u sastavu i samom vodstvu, saznajemo to iz izvora bliskog Vijeću MZ.

Epilog je to svih "potresa" koji se događaju zadnjih dana, a koji su samo nastavak svega lošega što se događa posljednjih nekoliko godina, a o čemu su upoznate i više razine vlasti kao i određene institucije, koje su konačno reagirale.

"5 do 12" je davno bilo, sat otkucava, odbrojavanje je počelo!

Bilo je previše "crnila", pa se nadamo kako u narednom razdoblju Šipovaču i Kašče očekuju jedna nova, bolja vremena na zadovoljstvo svih stanovnika ovog kraja...

ŠOK I NEVJERICA: Opustošen račun MZ Šipovača-Kašče?!

Za žitelje Šipovače i Kašča protekli vikend bio je vjerojatno najburniji u novijoj povijesti. Od petka večeri šok, nevjerica, ogorčenje, panika i ljutnja prisutni su među stanovništvom ovog kraja kojem je trenutačno glavna tema FINANCIJSKO IZVJEŠĆE MZ Šipovača-Kašče.

Podsjećamo, u petak večer trebala se održati sjednica Vijeća MZ Šipovača-Kašče po pitanju financija. Međutim, financijsko izvješće nije dostavljeno zbog nedolaska podnositelja izvješća čiji je potez izazvao salvu negodovanja prisutnih vijećnika koji zahtijevaju uvid u financije mjesne zajednice i koji su inicirali sastanak po ovoj temi.

Prihodi MZ Šipovača-Kašče među najvećima u općini

Ova mjesna zajednica spada u one s najvećim prihodima u općini (Eronetov odašiljač na uništenom igralištu Popovači), a već nekoliko godina nikakav financijski izdašniji projekt nije odrađen pa mnogi drže da bi na računu trebalo biti na desetke tisuća maraka, točnije, otprilike 30 tisuća KM. U prilog tome ide i činjenica da su vijećnici u svibnju prošle godine planirali čak 20 000 KM "donirati" u zamjenu za sanaciju ceste, no nakon protivljenja mještana po saznanju o njihovom planu, od toga se odustalo.

U razgovoru s nekolicinom vijećnika doznali smo da "ni oni već duže vrijeme nemaju pojma kakvo je financijsko stanje mjesne zajednice" pa su stoga i inicirali propali sastanak. Pitamo se, što onda rade u Vijeću sve ove godine i čemu, odnosno komu li služe ako zaista ne znaju što se događa?!

Sve ovo je dovelo do toga da mještani sumnjaju u financijske malverzacije od strane Vijeća MZ.

Na računu ostala samo "sića"?

I dok jedni imaju puno povjerenje u rad i vodstvo mjesne zajednice mišljenja da se radi o političkim podmetanjima od strane par vijećnika, nekolicina od mase zabrinutih krenula je u "istragu" i kako iz našeg izvora saznajemo, "istraga" je dala rezultate. Prema saznanjima istog izvora, financijsko stanje je takvo da je na računu ostala samo "sića".

S tom informacijom su upoznati i neki vijećnici koji su po dojavi najavili hitnu provjeru financijskog stanja načinima različitim od prethodnih, te poduzimanje svih potrebnih koraka da se utvrdi financijsko stanje i javnost o tome pravovremeno obavijesti kako bi se ili skinula ljaga sa svih vijećnika ako je sve u redu ili poduzele sve mjere da krivac ili krivci odgovaraju u slučaju pronevjere.

Zabrinutost od Šipovače i Imotske krajine do Australije i Kanade

Kako se vijesti brzo šire, zbog specifičnosti situacije, o navodnom pustošenju računa priča se od Šipovače i Ljubuškog preko Mostara pa sve do Sarajeva. Zabrinuta je i dijaspora koja je često financijski  pomagala svoj rodni kraj, pozivi dolaze iz Australije, Kanade, Njemačke... Uvukla se doza straha i u Vrgorcu te Imotskoj krajini gdje pojedini vijećnici prebivaju na papiru. Lokalno stanovništvo ovog dijela Dalmacije pita se što bi tek njima bilo i kako bi financijski prošli kad bi primjerice nakon višegodišnje vladavine u MZ Šipovača-Kašče vijećnici došli na vlast u njihovim seoskim odborima. Zbog svega toga, svi vijećnici su na "stubu srama" ovih dana, pa bi za sve bilo najbolje da se slučaj riješi čim prije.

A do tada, za nadati se kako je ipak financijsko stanje uredno i kako se vijećnici nisu okoristili tim novcem jer u ovim recesijskim vremena našoj zajednici bi dobro došlo investiranje tog novca u projekte za dobrobit svih žitelja Šipovače i Kašča.

nedjelja, 29. ožujka 2015.

Veliki tjedan i Vazmeno trodnevlje u našoj župi

CVJETNICA
U Nedjelju muke Gospodnje ili Cvjetnicu, započinje Veliki tjedan. Vrhunac Velikog tjedna je Vazmeno trodnevlje, koje započinje večernjom misom na Veliki četvrtak, nastavlja se slavljem Kristove muke i smrti na Veliki petak te kulminira u Vazmenom bdjenju u noći između Velike subote i nedjelje Uskrsnuća.
Bogoslužje Vazmenog trodnevlja središte je cijele liturgijske godine. Ta tri dana sažetak su cjelokupne kršćanske simbolike, stoga bi svi vjernici trebali rado sudjelovati u toj trodnevnoj proslavi Kristova vazmenog otajstva.

VELIKI ČETVRTAK
Biskup toga dana prije podne, okružen svećenicima iz cijele biskupije, u katedralnoj crkvi predslavi "Misu posvete ulja" na kojoj blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje te posvećuje ulje za krizmu.
"Misom Večere Gospodnje" slavi se spomen Isusove posljednje večere i započinje Vazmeno trodnevlje.

VELIKI PETAK
Na ovaj dan Crkva ne slavi euharistiju, već se vjernici okupljaju na obrede koji se sastoje od tri glavna dijela: službe riječi, klanjanja križu i pričesti dan ranije posvećenim i pohranjenim euharistijskim kruhom.
Obredi Velikog petka počinju znakovitom šutnjom. Nema ulazne pjesme.

VELIKA SUBOTA
Velika subota, kao dan početka u grobu od najstarijih vremena nije imala nikakva bogoslužja. Tek je sa spuštanjem mraka počinjalo Vazmeno bdjenje. Još krajem 4. st. to je bdjenje trajalo čitavu noć, tako da na sam dan Uskrsa nije bilo nikakve druge liturgije. Danas je to slavlje Božje riječi i molitve koja svoj vrhunac doseže u euharistiji.

Raspored svetih misa:
Veliki četvrtak - 19:00 sati
Veliki petak - 19:00 sati
Velika subota - 20:00 sati

USKRS - 9:30 sati (Dole) ; 11:00 sati (župna crkva) ; 14:30 sati (Kašče)

subota, 28. ožujka 2015.

EKSKLUZIVNO: Sastale se seoske vođe, vijećanje propalo

I to je moguće - nakon dugo vremena vijećnici Vijeća MZ Šipovača-Kašče sastali su se s pokušajem održavanja sjednice. Međutim, vijećanje koje se trebalo održati u petak (27. ožujka) u noćnim satima neslavno je propalo.

Predviđena je bila samo jedna točka dnevnog reda - FINANCIJSKO IZVJEŠĆE MZ Šipovača-Kašče. No, kako ekskluzivno saznajemo, sjednica je propala jer prisutnim vijećnicima financijsko izvješće nije dostavljeno zbog nedolaska podnositelja izvješća čiji je potez izazvao salvu negodovanja prisutnih vijećnika koji zahtijevaju uvid u financije mjesne zajednice i koji su inicirali sastanak po ovoj temi.

Prema prvim informacijama, ljutiti vijećnici su najavili skoro sazivanje ZBORA GRAĐANA s istom točkom dnevnog reda.

Mještani ne pamte kad su zadnji put "seoski glavari" održali sjednicu i upoznali javnost o stanju u MZ Šipovača-Kašče pa je njihovo okupljanje iznenadilo mještane.

Zašto je propalo podnošenje financijskog izvješća te kakva je pozadina ovog slučaja i što je potaklo vijećnike na "buđenje iz trogodišnjeg sna", samo su neka od pitanja na koja, za sada, nema odgovora.

Kako žitelji Šipovače i Kašča nisu imali prilike niti jednom vidjeti sve vijećnike na okupu po pitanju mjesne zajednice još od izbora davne 2012. kada su se sadašnji vijećnici zajedno našli na izbornim listama čineći koaliciju mnogi su i zaboravili predstavnike MZ Šipovača-Kašče.

Stoga ovom prilikom navodimo njihova imena:

Kašče: MILAN TOLJ - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990
Banja: ZLATAN BEBEK - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990
Banja: BRANKO ŽIVKUŠIĆ - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990
M. Šipovača: DOBROSLAV BUKMIR - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990
M. Šipovača: MATE BEBEK - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990
V. Šipovača: ZDRAVKO VUKOJEVIĆ - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990
V. Šipovača: DUBRAVKO VUKOJEVIĆ - Koalicija HDZ BiH - HDZ 1990

četvrtak, 26. ožujka 2015.

EU će razmatrati pitanja uvoza krumpira iz BiH

Godinu dana nakon boravka inspektora Ureda EU za hranu i veterinarstvo – FVO, u BiH 26./27. ožujka na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj EU izvršit će se prezentacija stanja u proizvodnji ove povrtlarske kulture u našoj zemlji.

Podsjećamo inspektori FVO-a u BiH su boravili od 25. ožujka do 3. travnja 2014-te godine, radi ocjene ispunjenosti uvjeta za izvoz krumpira u zemlje EU. Nalazi inspektora naći će se pred članovima nadležnog odbora.

„Bilo je raznoraznih obećanja i kalkulacija, na koja nismo previše obraćali pažnju. Ovo je prvi pouzdan znak da se stvari kreću s mrtve točke. U slučaju da konačna ocjena bude pozitivna bit će to snažan poticaj povrtlarima ne samo Zapadne Hercegovine nego cijele BiH, jer će se odobrenje odnositi na cijelu državu“, ističe Dubravko Vukojević predsjednik Udruge poljodjelaca Županije Zapadno-hercegovačke.

Inače, spomenuta Udruga, te Seljački savez Federacije uz pomoć u prvom redu pojedinaca iz stručnih službi i nadležnih ministarstava na razini Federacije i BiH, u proteklih tri – četiri godine često su djelovali samoinicijativno tražeći i lobirajući za rješavanje problema izvoza krumpira u zemlje EU. Problem je kulminirao nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, što je posebice pogodilo proizvođače mladog krumpira Ljubuškog kraja i juga Hercegovine, koji su najednom ostali bez tradicionalnog – hrvatskog, tržišta. Ukoliko iz Bruxellsa, stigne odobrenje u nekim dijelovima Hercegovine sigurno će se slaviti. Podsjećamo, BiH nije dobila odobrenje za izvoz mlijeka, pa bi odobrenje za izvoz krumpira u EU, bilo prvi značajan pomak za posustali agrar.

Predsjednik Vukojević uz predočavanje poziva s dnevnim redom, ne krije da su već poduzeli mjere kako bi se Marijana Petir zastupnica u Parlamentu EU ispred HSS-a Hrvatske, inače članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj ispred Kluba Europske pučke stranke, upoznala sa situacijom i naravno djelovala u prilog davanja „zelenog svjetla“ bh. krumpiru.
D. Musa / VL

Hrvati neće plaćati RTV pretplatu bez svog kanala

Borjana Krišto je zatražila izmjene zakona kojima bi se omogućilo Hrvatima kao konstitutivnom narodu da imaju RTV kanal na svom jeziku. "Dok se tako ne uredi ova oblast, hrvatski narod neće plaćati RTV pretplatu", rekla je Krišto.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas je, zbog nedovoljnog broja glasova iz Republike Srpske i nakon višesatne polemike, uputio na usuglašavanje Kolegiju ovog doma Prijedlog odluke o iznosu RTV takse, kojim je predviđeno da taksa i dalje ostane 7,5 KM. Federalna televizija i BHRT dostavili su Parlamentarnoj skupštini mišljenje da visina RTV takse ostane ista, ali da se više pažnje treba posvetiti načinu ubiranja RTV takse, što predstavlja veliki problem.

Aleksandra Pandurević iz SDS-a smatra kako RTV taksu "ovakvim javnim servisima kakvi jesu ne treba da plaćaju građani, već oni u čijoj su službi ti servisi". Tvrdi da službe naplate RTV takse ne vrše prijenos prikupljenih sredstava preko inkasantske službe na jedinstveni račun, odakle se vrši preraspodjela po principu definiranom zakonom.

"RTRS i FTV ta sredstva zadržavaju na svojim računima i na 31. prosinca 2014. godine dug RTRS i FTV prema BHRT iznosio je 6.353 848 KM, od čega je dug RTRS 5.374 594 KM, a FTV 979.154 KM. Nažalost, direktor RTRS nije ispunio svoju zakonsku obvezu jednom godišnje dostaviti izvješće o radu i planu rada. Oko 70 posto novca emiteri koriste za plaće. Obvezni su koristiti 60 posto novca za proizvodnju vlastitog programa, a koriste ga za kupovinu skupih turskih serija i u osobne svrhe rukovodstva", kazala je Pandurević. Ona je kazala da RTV taksu nije plaćala te kako je neće ni plaćati.

Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta BiH, smatra kako građani RS ne trebaju plaćati RTV taksu, jer je RTRS stranački servis SNSD-a, pišu Nezavisne.

Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma iz HDZ-a BiH, iznijela je niz zamjerki na rad Javnog RTV sustava BiH, tražeći izmjene zakona kojima bi se omogućilo Hrvatima kao konstitutivnom narodu da imaju RTV kanal na svom jeziku. "Sve dok se tako ne uredi ova oblast, hrvatski narod neće plaćati RTV pretplatu", rekla je Krišto i dodala da u BiH ne postoji zakonska osnova za naplaćivanje RTV takse.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH, pozvao je na poštivanje postojećih zakona. "Nepoštivanje postojećeg sustava pravdati zagovaranjem promjena dok o njima nije postignut dogovor, vodi u anarhiju", upozorio je Džaferović. On je podsjetio kako 26. travnja ističe ugovor javnih emitera s telekom operaterima o ubiranju RTV takse putem računa za telefonske usluge, nakon čega bi, ukoliko Vijeće ministara i Parlament ne poduzmu nešto, javni RTV servisi mogli doći u nezavidnu situaciju.

Saša Magazinović iz SDP-a BiH smatra kako ima ljudi u medijima koji misle da su četvrti stup vlasti i tako se ponašaju. "Kada bismo to analizirali, oni i jesu to. Ima medija koji postavljaju i smjenjuju", konstatirao je Magazinović.

utorak, 24. ožujka 2015.

KAO I KOD NAS: Pobuna mještana protiv vodstva MZ

Svakodnevno možemo čitati o sukobima i problemima između stanovnika neke MZ i seoskih "glavara". Najnoviji primjer je gotovo preslika naše MZ Šipovača-Kašče pa ga stoga prenosimo. O čemu se radi pročitajte u nastavku...
 . . .

Zbog nezakonite radnje i teške zloupotrebe položaja i ovlasti pojedinih rukovoditelja MZ Mokro kao i činjenicu da MZ Mokro i dalje nema Statut te je samim time i dovedeno pitanje legalnosti rada ove mjesne zajednice, Udruga građana “Ostajem ovdje” traži povlačenje s dnevnog reda 26. sjednice G.V. Široki Brijeg, zakazane za 27.03.2015. godine 5.točku dnevnog reda: „Prijedlog Odluke o osnivanju Mjesne zajednice Brig“, piše SirokiBrijeg.info.

Udruga građana “Ostajem ovdje” između ostaloga se pita; “Kako je moguće da općinski načelnik, sada gradonačelnik, gospodin Miro Kraljević, nije vidio čuo niti osjetio sve ove naše probleme? Iako je na iste bio višekratno dobronamjerno upozoren!”

No, pozdravili su inicijativu za odvajanjem i formiranjem nove MZ „Brig“ te im poželili svako dobro kao svojim dragim sugrađanima i župljanima, da bi u budućnosti zajednički doprinosili boljoj budućnosti naših mlađih naraštaja na zasadima naših zajedničkih vrednota.

Na redakcijski mail portala SirokiBrijeg.info stiglo je priopćenje iste, kao i dopis koji će se naći na stolu 26.sjednice Gradsko vijeće Širokog Brijega u petak 27. ožujka 2015. godine te kao tavkog vam prenosimo u cijelosti.

Poštovani,
Prinuđeni smo reagirati na ovaj način, jer smo kao građani ovoga Grada, odnosno Mjesne zajednice „Mokro“ onemogućeni u ostvarivanju svojih temeljnih ljudskih, političkih i socijalno-ekonomskih prava, a u vezi s postupkom izdvajanja iz postojeće Mjesne zajednice „Mokro“ i formiranja nove Mjesne zajednice „Brig“.

Najprije izražavamo dužno i osobito poštovanje svim vijećnicima Gradskoga vijeća, koji su i naš „mokarski“ izravni demokratski mehanizam putem kojega namjeravamo zaštiti demokratske stečevine vladavine prava i funkcioniranja pravne države na području naše mjesne zajednice i grada u cijelosti.

Poznato je koliku su cijenu platili širokobriježani i ostali demokratski orijentirani građani naše hrvatske grude, hercegovačke i širokobriješke, u borbi za ljusko dostojanstvo i slobodu svetu, a protiv svih totalitarnih ideologija (komunističke i fašističke) i njihovih etatističkih, režimskih eksponencija.

Danas kada smo u situaciji da „sami“ razvijamo institucionalne kapacitete na razini jedinica lokalne i mjesne samouprave i oblikujemo dinamiku i procese društvenog i ekonomskog razvoja, dakle, oslobođeni ideoloških totalitarizama, čini se da ne znamo na najbolji način koristiti to Božije davanje, „sami“, demokratski graditi širokobriješke institucionalne kapacitete“ tu stečevinu slobode u nazovi ostvarenoj demokraciji, zalivenoj krvlju naših hrvatskih branitelja, između ostalog i „Mokrana“ i „Brižana“.

Gledajući tom dioptrijom, u odnosu na institucionalnu podlogu, građani Širokog Brijega, (tako „Mokrog“ i „Briga“) nemaju niti jedan načelan i ozbiljan razlog za socijalnom napetošću čije je izvorište zakonski položaj mjesne samouprava u sastavu lokalne samouprave.

Uvaženi gradski vijećnici,
Međutim, socijalna napetost i njene negativne psihološke silnice i ogromno nezadovoljstvo postoji kod velikog broja građana MZ „Mokro“.

Kada govorimo o nezadovoljstvu, onda ističemo da nezadovoljstvo konkretnih žitelja Mokrog ne postoji zbog legalne i legitimne inicijative građana Pribinovića, Briga, Buhačevine, Ljuteša, Marušića za izdvajanjem u samostalnu mjesnu zajednicu „Brig“.

Takvu inicijativu kao ideju, interes i objektivnu potrebu zainteresiranih građana za novu mjesnu zajednicu“Brig“, mi koji ostajemo u MZ „Mokro“ apsolutno podupiremo, jer tako žele naši dojušerašnji članovi mjesne samouprave. Oni nikuda ne idu, ostaju nam susjedi i sugrađani, rodbina i prijatelji, stanovnici Grada Širokog Brijega.

Način na koji se odvijaju aktivnosti izdvajanja iz postojeće i postupak osnivanja nove mjesne zajednice, sa stajališta poštivanja pravila postupka ovih legitimnih aktivnosti – ne možemo podržavati, jer te aktivnosti iako legitimne sa stajališta zastupanja interesa, nisu provedene na legalan, zakonit, stručan i pravilan način.

Odgovornost za takvo nezakonito i neodgovorno postupanje u vezi sa postupkom rješavanja ove inicijative za osnivanjem nove mjesne zajednice „Brig“ izdvajanjem iz postojeće MZ „Mokro“, prije svega poziva na onima kojima je zakonska obveza poštivati načelo zakonitosti, ali i sva ostala načela koja podrazumijeva vladavina prava i pravna država, pa do moralnih načela koja vrijede u državnoj službi, nevezano je li to lokalna samouprava ili mjesna samouprava. I jedna i druga oblasti dio su iste nomenklature po kojoj se prepoznaje vladavina prava temeljena na zakonima i pravilima struke.

Od Ustava Federacije BiH, do županijskog Zakona o lokalnoj samoupravi, do seta zakona o državnoj upravi i državnoj službi u Federaciji BiH, kada je u pitanju općina odnosno Grad, STATUT je njihov krajnji izraz usuglašenosti odnosno pravne konzistentnosti i de facto predstavlja lokalni USTAV, čiji se dio proteze i na mjesnu zajednicu u kojoj građani najneposrednije ostvaruju svoje interese i potrebe, neka elementarna prava i obveze.

Već duži niz godina (15-tak godina) građani MZ Mokro, su onemogućeni za aktivnu ulogu u kreiranju mikro politika, interesa i potreba. Više je tu uzroka, objektivne i subjektivne naravi, desetljetne predratne izopćenosti negativnom ideološkom selekcijom, ratnih događaja i općenacionalnog prihvaćanja HDZ-a kao pokreta u borbi za slobodu od agresora, pa do izvojevanog političkog subjektiviteta i prava na konstitutivnost, kojim kapacitetom je legitimirana stranačka predstavnička funkcija odobrovoljene nacionalne demokracije u ime hrvatskog naroda, tako i svih „MOKRANA“, što je glavnim razlogom opuštenosti i uljuljkanosti mjesnog stanovništva u odnosu na dinamičnu političku zbilju društvenih procesa. Građani Mokrog su jednostavno i naivno, u povjerenju, prepustili „vlast“ i društvenu brigu neodgovornim pojedincima iz mjesne samouprave, cijeneći da ih kao članovi „vladajućih čimbenika“ neće prevariti, usljed čega su nasamareni i postali usputni saputnici političkog života općenito na području Grada Širokog Brijega.

Priznajući i vlastitu krivicu, na abolira nas da Vam uvaženi vijećnici Gradskog vijeća, iznesemo argumentaciju koja sasvim jasno i utemeljeno govori o mnogim nepravilnostima i nezakonitostima i nemoralu, kada je u pitanju rad predsjednika Mjesne zajednice Mokro, gospodina Dražena Čolaka. K tomu pridodajemo iste kvalifikacije za sve one koji su odgovorni za nadzor nad radom predsjednika MZ, a prije svega nad zakonitim uspostavljanjem mjesne zajednice sa svojstvima pravne osobe, sukladno županijskom Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutom Grada Širokog Brijega (prije Statutom općine Široki Brijeg).

Nesporno je da je MZ „Mokro“ osnovana Odlukom općinskog vijeća Široki Brijeg, temeljem postupka predviđenog odredbama općinskog Statuta.

Međutim, Vijeće MZ i Zbor građana nikada do dana današnjeg 24.03.2015. godine, nisu usvojili niti vidjeli STATUT mjesne zajednice. Niti jedan od bivših i sadašnji Predsjednik MZ Mokro, nije predložio Statut MZ, na način kako to predviđa Statut općine odnosno Grada Široki Brijeg. Dakle STATUT MZ Mokro ne postoji, iako su pojedini članovi Vijeća MZ to višekratno tražili. Predsjednik Dražen Čolak je izbjegavao donošenje toga temeljnog pravnog akta mjesne zajednice, iz njemu poznatih razloga, i svi se svode na nezakonitost, samovolju, bahatost i zlouporabe službenog položaja i ovlasti po više osnova, a pojedini postupci imaju i obilježja bića kaznenog djela, kao što je zlouporaba pečata mjesne zajednice, manipulacija s financijskim sredstvima, neodržavanje niti jednog sastanka na razini Vijeća MZ i Zbora građana.

U svome radu i djelovanju Predsjednik mjesne zajednice Dražen Čolak, morao se prodržavati pravila rada utemeljenih na STATUTU MZ, koji je morao biti usuglašen s Statutom općine odnosno Grada Širokog Brijega. Obzirom da Statut MZ nikada nije donešen, isključivo uzurpacijom moći i pokroviteljstvom nad tom uzurpacijom od mjerodavnih iz općinske vlasti, nisu ustanovljena ni pravila rada u MZ Mokro, tako da je svo vrijeme prethodnog Predsjednika Zorana Sliškovića i sadašnjeg Dražena Čolaka, na djelu najcrnja samovolja, anarhija i teške zlouporabe službenog položaja i ovlasti.

Faktički nemamo drugih argumenata osim navedenih, kojima bi iole pohvalili rad Predsjednika MZ. Pitamo se, kako je moguće da općinski načelnik, sada gradonačelnik, gospodin Miro Kraljević, nije vidio čuo niti osjetio sve ove naše probleme? Iako je na iste bio višekratno dobronamjerno upozoren!

Koji su motivi održavanja stanja bezakonja, anarhije i palanačkog voluntarizma u povjesnom Mokrisku, koja obezvrijeđuje i denominira kulturno civilizacijsko i nacionalno povjesno zrenje „mokrana“ i „širokobriježana“, osim onih motiva koji su skriveni duboko u sebeljublju, pohlepi i samosviđanju.

Tužno je i žalosno što ove retke moramo pisati, jer još više rastužuje činjenica o sumnji da ovi letci neće biti ni čitani, osim od strane časnih izuzetaka koji su zabrinuti za stanje svijesti, duha i položaja vlastitih sugrađana da na ovaj način nešto kažu o sebi i svojim problemima.

I posljednja legitimna inicijativa dijela građana o izdvajanju iz MZ „MOKRO“ i formiranja nove MZ „Brig“, ne bi bila uopće predmetom ovoga pisma da je kojim slučajem poštovana demokratska procedura i pravila postupka utemeljena na zakonu, statutima Grada Široki Brijeg i MZ Mokro, koji STATUT nikada nije ni donesen.

Prema tome, sve radnje u vezi s navedenom inicijativom pravno su nezakonite jer su zaobiđene predviđene STATUTARNE procedure, što je veliki propust mjerodavnih gradskih službi za upravu i obvezatnih trijaža od strane stručnih tijela Gradskoga vijeća Široki Brijeg, koje su samo iskoristile Dražena Čolaka za ovjere pečatom, MZ Mokro, nezakonitoga postupka rješavanja inicijative građana navedene u vezi ovoga zahtjeva. NIJE ISPOŠTOVANA NITI JEDNA ZAKONSKA NI STATUTARNA ODREDBA GRADA – POGLAVLJE VIII – Mjesna samouprava, čl.66 do 87, kao i Poglavlje IX – IZRAVNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU O LOKALNOJ SAMOUPRAVI, čl. 88. do 97. Statuta Grada Široki Brijeg.

Statut Mjesne zajednice „Mokro“ nitko nije ni vidio, dakle, ne postoji. Mjesna zajednica je onemogućena da funkcionira na bazi zakona, Statuta i u interesu svih građana.

Na bazi kojih su PRAVILA onda provedene procedure prihvatanja inicijative građana, donošenja predmetnih zaključaka i prijedloga 5. Točke dnevnog reda za 26. Sjednicu Gradskoga vijeđa Široki Brijeg? Kako je to moguće, ljudi moji, rekao bi pokojni Mladen Delić! Za koga radi Dražen Čolak uzurpator i podanik netransparentnim interesima samosviđajućih pojedinaca? Za građane MZ Mokro, čiji je moralno i formalno posrnuli predsjednik, ne radi, proizvodi im samo štete s nesagledivim posljedicama.

Našim susjedima, nositeljima inicijative za odvajanjem i formiranjem nove MZ „Brig“ želimo svako dobro kao svojim dragim sugrađanima i župljanima, da bi u budućnosti zajednički doprinosili boljoj budućnosti naših mlađih naraštaja na zasadima naših zajedničkih vrednota. Ujedno ističemo potrebu pravednog rješenja zajedničkih interesa i „onih koji ostaju“ i „onih koji odlaze“. Svakako nam je živjeti u zajedničkom voljenom Gradu Široki Brijeg“.

Radi toga, zbog zaštite zakonitosti i spriječavanja zlouporaba službenog položaja i ovlasti, nestatutarnim postupanjem, više aktera u rješavanju ove pravne stvari, istodobno zaštite i usklađivanja interesa, prava i obveza građana koji se žele izdvojiti i formirati novu MZ „Brig“, i onih građana koji ostaju u sastavu stare MZ „Mokro“, zahtijevamo od Gradskoga vijeća, predsjednika i vijećnika, da povuku predmetnu točku dnevnog reda i odlože njeno razmatranje dok se ne provedu zakonske i statutarne procedure temeljem kojih će se na zadovoljstvo svih strna u postupku, pravedno i korektno riješiti sva pitanja od interesa za budući održivi razvitak obje mjesne zajednice i Grada Širokog Brijega kao prestižne jedinice lokane samouprave u Županiji i Bosni i Hercegovini općenito.

Ukoliko Gradsko Vijeće Širokog Brijega ne razmotri naš zahtjev i iznesene argumente, ne povuče spornu točku s dnevnog reda i zauzme se za vraćanje prethodnog postupka u okvire zakona i Statuta, radi pravilnog i pravednog rješavanja predmetne stvari, bit ćemo prinuđeni koristiti sva dozvoljena pravna sredstva koja nam zakonski stoje na raspolaganju, radi zaštite zakonitosti i spriječavanja zlouporabe službenog položaja i ovlasti i ostvarenja pravednih interesa svih zainteresiranih strana u ovome slučaju.

Ujedno zahtijevamo da nas pozovete kao Inicijativni odbor građana koji ostaju u stroj MZ Mokro na 26. sjednicu G.V. Široki Brijeg.

INICIJATIVNI ODBOR,

UDRUGA „OSTAJEM OVDJE“

nedjelja, 22. ožujka 2015.

Veljačanin u devedestoj godini letio ljubuškim nebom

Jučer su Ljubušaci imali priliku vidjeti 10-ak krila paraglidera istovremeno u zraku, što je svakako lijep prizor. Uz posjet ekipe iz ExtremeSport Sarajeva, bio je to ugodan provod. No, ono što je svakako najzanimljivije i, usudimo se reći, svjetske težine - je to da je jučer letio 90-godišnjak Janko Bebek iz Veljaka, koji se odlučio na tandem let, piše Paragliding Ljubuški.

Da, dobro ste čuli - 90 godina star! Rekao je kako mu je to želja još od 1951. kad je imao priliku skakati sa padobranom, ali mu nisu dopustili. Ovaj put se našalio i rekao da mu roditelji ne brane. :)

Čovjek je poslao jasnu poruku da nikad nije kasno za nešto što zaista želite.

"Osjećam se kao u raju" - izjavio je tijekom leta vitalni djedica.

subota, 21. ožujka 2015.

Dok bademi cvjetaju i krumpiri rastu, na gorama iznad Kašča i Grede snjegovi još nisu okopnili

Iako mu po uobičajenoj kategorizaciji za svrstavanje među planine, nedostaje četrdesetak i koji metar Vrlosin 957, najveći vrh Ljubuškog kraja prvog dana zadnjeg kalendarskog tjedna zime nudi zanimljivu sliku, dijametralno suprotnu od one koja vlada u podnožju.

Uz put od Ljubuškog obrađeni vrtovi i njive, u Vojnićima isklijali mladi krumpiri, bademi u Dolama, pa čak i gore u Gredi, iz koje se put neba propinje Vrlosin, počela je sadnja krumpira i drugog povrća. Gore, sa sjeverne strane ljubuške „planine“ već iznad 600 metara započinje snijeg, u početku sporadičan, a kasnije 'cilac'. Sve do vrha! Pravo proljetno iznenađenje. S druge – južne strane, miriše proljeće, sporadične krpe snijega i rascvjetali kaćuni. U podnožju na suncu se kupa Kašče, još jedno zanimljivo kraško seoce.

Pogled s najvišeg vrha tzv. niske Hercegovine, otkriva da proljeće debelo kasni. Sela na platou - Greda, Jabuka u Hercegovini, Mijaca u Hrvatskoj…, u zimskom ambijentu, čak i drijenovi čekaju da gore u visini okopne snjegovi. Oni su ujedno i zaslužni za još uvijek prohladna jutra i večeri, a za brzo otapanje potrebno je dvadesetak stupnjeva iznad ništice. Naravno, zadnjih zimskih dana nije Vrlosin nikakva iznimka, bijele se i ostale gore i planine do kojih pogled dopire, a sa ljubuške „planine“ zaista daleko 'sine'.

U gorskom svijetu tišine najupečatljiviji su ostaci lovne sezone. Najprije smo se čudili što će kamene humke nasred livada, tek kad smo u tim hrpama kamenja otkrili ostatke klipova kukuruza bilo je jasno da su služile kao skrovišta mamcima na divlje svinje. U kamene naslage utisne se nekoliko klipova kukuruza, pa kad svinje dođu zabavljaju se istraživanjem kamenih gomilica, dok lovci s obližnjih čeka, drveća ili kamenih gromada ciljaju. Bezdušno, ali to je homo sapiens. Inovacije su izgleda bile učinkovite, jer za razliku od ranijih godine tragova svinjskih krda uopće nema. Ovoga puta nije bilo ni vibrirajućih uzleta jarebice kamenjarki, tek rijetki tragovi lisice i to je sve. Uz snježno iznenađenje što se iz doline ne primjećuje, može se samo konstatirati da je prava šteta što su ovdašnji lovci prije svega mesari, pa onda ostalo, da nije toga doživljaj ljubuške „planine“ bio bi sadržajniji.
D. Musa / VL / Lj::portal 

ponedjeljak, 16. ožujka 2015.

VIDEO: Uspio prosvjed studenata u Mostaru

Na Sveučilištu u Mostaru danas je održan prosvjed studenata ispred Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti.

Kako se moglo čuti među studentima, razlog prosvjeda je odluka o naplaćivanju izlaska na ispit na travanjske ispitne rokove, o kojima nisu pravovremeno obaviješteni.

Jednoj studentici u zgradi Fakulteta je pozlilo te je intervenirala Hitna pomoć.

Studentima se obratio dekan fakulteta Mario Vasilj koji je pokušao smiriti situaciju i studente odgovoriti od daljnjih prosvjeda. No, njegovo objašnjenje studenti su okarakterizirali kao neargumentirano. Očigledno iznerviran, odustao je od pokušaja uvjeravanja studenata i otišao, a njegov potez studenti su izviždali.

Nakon nekog vremena, dekan i dio prosvjednika sastali su se u učionici i nakon dugog pregovaranja studentskim zahtjevima je udovoljeno - izlazak na ispit neće se naplaćivati pa je tako studentski prosvjed uspio.

nedjelja, 15. ožujka 2015.

3500 maturanata iz Dalmacije posjetilo Hercegovinu

LJUBUŠKI – Više od 3500 maturanata, 200 profesora i vjeroučitelja, čak 72 autobusa, pristiglo je jučer na 16. tradicionalni godišnji susret maturanata u Hercegovini koji organizira Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije, uz suorganizaciju ostalih biskupija, a prvotno su za organizaciju zaduženi vjeroučitelji koji rade u srednjim školama. Lijepo i sunčano vrijeme jučer tijekom dana bio je dodatan razlog dobrom provodu u Hercegovini, a brojnim maturantima iz Zadra, Šibenika, Splita, Sinja, Omiša, Makarske, Metkovića, Imotskog i Dubrovnika ovo je bio prvi posjet ovom dijelu Bosne i Hercegovine, pa su i prvi dojmovi nešto što će mnogi od njih ponijeti sa sobom kući.

Hercegovci dobri domaćini

Dosadašnjih godina ovaj susret je organiziran diljem Dalmacije, od Veprica, Knina do Zadra, a posljednjih pet godina susret se organizira na Humcu, što vjerojatno dodatno dokazuje da su Hercegovci dobri domaćini. Po samom dolasku, mnogi su se uputili u razgledavanje Humca, točnije stare crkve svetog Ante, zatim muzeja koji nosi titulu najstarijeg u BiH te ostalih objekata koji se nalaze u ovom svetištu. Oni koji su to htjeli imali su priliku za ispovijed, a nakon toga služena je sveta misa koju je ove godine predvodio splitsko-makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić, koji je kroz propovijed kazao kako matura koja se nalazi pred ovim srednjoškolcima nije ono najvažnije u njihovim životima, više se trebaju brinuti oko životne mature, odnosno o tomu kakvi će biti ljudi u svom daljnjem životu.

“Ova školska matura, ona je zapravo mala matura, to je mačji kašalj, ali proširio bih je i ovdje bih uključio ovu veliku životnu maturu, a povezane su jedna s drugom. Meni kao biskupu, a vjerujem i vama, veći je problem ova velika, životna matura, na kojoj treba odgovoriti na pitanje: kako ja gledam na bližnje?“, kazao je, između ostaloga, nadbiskup Barišić. Po završetku svete mise i kratkog zadržavanja na Humcu, maturanti su se autobusima, zajedno sa svojim profesorima i vjeroučiteljima, uputili za Međugorje, dok je jedan dio njih nastavio put prema Mostaru, a oni će se na povratku iz Mostara zaustaviti u Međugorju.

Na prekretnici života

Ovakav plan je napravljen radi velikog broja onih koji su za ovaj događaj došli iz svih krajeva Dalmacije. Ovom prigodom razgovarali smo s nekima od njih.

“Bila sam na Humcu, doduše davno, kao mala, ali od tada mi je ovo mjesto ostalo u lijepom sjećanju. Lijepo nam je i vrijeme, mislim da će nam dan biti super”, kazala je Jelena, inače maturantica Prirodoslovno-tehničke škole iz Splita. Njezina kolegica Marinela kazala je kako joj je ovo prvi posjet Hercegovini, a što se tiče samog susreta maturanata, dodala je: “Drago mi je da sam dio ovog velikog skupa. Mislim da se svi mi nalazimo na prekretnici života. Iza sebe ostavljamo jedno razdoblje, koje ćemo pamtiti cijeloga života, a isto tako moramo razmišljati što dalje raditi u životu, studirati ili tražiti posao. Ovaj susret nam pruža mogućnost zaroniti u dubinu sebe i otkriti što zapravo želimo”.

subota, 14. ožujka 2015.

VREMEPLOV: Pobjedom mladeži "prosvitlilo" igralište Luke

Dvije godine su prošle od velike pobjede mladeži Šipovače nad Vijećem MZ Šipovača-Kašče. 11. ožujka 2013., nakon više od pola godine tame, ponovno je priključena rasvjeta na igralištu Luke.

Podsjećamo, igralište je u nadležnosti Mjesne Zajednice koja godinama nije plaćala račune za potrošenu električnu energiju te je ista isključena 7. rujna 2012. godine. Odmah po isključenju vodstvo MZ obećaje riješiti problem u roku od dva tjedna. Nakon neispunjenog obećanja, ogorčena mladež Šipovače organizira prosvjed i blokira promet u Šipovači. Nakon toga nastupa pravi haos u selu - od strane glavara sela prosvjednici su prijavljeni policiji te sve eskalira međusobnim sukobom. 

Nakon saslušanja u PU Ljubuški i svakodnevnih napada i prijetnji od strane pojedinaca seoske vlasti kroz koju su prolazili dok su se borili za vraćanje rasvjete na igralište, mladež postaje još ustrajnija u svojem naumu da igralište ponovo prosvijetli.

Od strane Vijeća MZ istodobno se poručuje javnosti da su prosvjedi predizborna aktivnost, te da rasvjetu neće uključiti dok mladež ne ukloni natpise na igralištu, a da se ni dan-danas ne znaju autori istih. Nakon toga, mladež u znak protesta organizira dosad neviđenu utakmicu koja se igra po mrkloj noći a jedinu svjetlost su im pravili svjetla poredanih automobila oko igrališta.

Tek pod pritiskom mještana koji su se priključili mladima u njihovoj borbi, ali i pod pritiskom svojih stranaka, Vijeće MZ Šipovača-Kašče potpisiva ugovor sa Elektroprivredom HZ HB 5. veljače 2013.

Nakon potpisivanja ugovora, mladeži je laknulo misleći da će rasvjeta biti upaljena i da je njihovoj agoniji došao kraj. Ali, mjesec dana nakon toga, igralište je i dalje bilo u mraku.

Umorni od čekanja, mladi Šipovače najavljuju novi prosvjed i prometnu blokadu Šipovače. Po saznanju o novom prosvjedu događa se veliki preokret - seoska vlast se "brzinom munje" angažira (podjednako brzo kao kad su prosvjednici prijavljeni policiji zbog prosvjeda u devetom mjesecu) te na igralište dovodi predstavnike Elektroprivrede koji prikapčaju struju na igralištu (ponedjeljak, 11. ožujka 2013).

Kronologija najvažnijih događaja:

7. rujna 2012. - igralište Luke ostalo bez rasvjete LINK
23. rujna 2012. - prosvjed i blokada ceste ispred igrališta LINK
25. rujna 2012. - neki od prosvjednika na višesatnom ispitivanju u PU Ljubuški 
26. rujna 2012. - na pojedinim lokalnim portalima Vijeće MZ iznosi razne neutemeljene optužbe i neistine s pokušajem blaćenja prosvjednika, a tekst potpisuje "ured za informiranje MZ Šipovača-Kašče", koji ne postoji, niti je ikada postojao.
4. siječnja 2013. - odigravanje noćne utakmice pod svjetlima automobila LINK
5. veljače 2013. - potpisan ugovor Vijeća MZ i Elektroprivrede HZ HB
10. ožujka 2013. - mladež najavljuje novi prosvjed i prometnu blokadu Šipovače
11. ožujka 2013. - priključena rasvjeta na igralištu Luke LINK

Foto podsjetnik:




četvrtak, 12. ožujka 2015.

Ljubušaci nezadovoljni raspodjelom Federalnih ministarstava

Konačno je dogovorena raspodjela ministarskih fotelja u Federaciji BiH. HDZ BiH, SDA i Demokratska fronta dobit će po pet ministarstava, dok će jedno ministarstvo biti zajedničko, odnosno imenovat će ga premijer na prijedlog HDZ-a BiH.

"U najkraćem to je na tragu dogovora od par dana koji je maloprije potvrđen kroz naše razgovore, s tim da su ovi zadnji bili telefonski i sa jednim i sa drugim partnerom. U konačnici dogovorili smo se da smatramo da je dogovor napravljen i da se može ići u pripremu imena kandidata prema predsjedniku FBiH kako bi već u ponedjeljak mogli sazvati sjednicu Zastupničkog doma i imenovati Vladu FBiH", kazao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Prema njegovim riječima oko ministarstva financija je postignut kompromis na način da će on imenovati ministra, a suglasnost na to imenovanje će dati Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA i Željko Komšić, predsjednik DF-a.

"Mi smo dobili Ministarstvo financija, Ministarstvo prometa i veza, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo pravde i Ministarstvo kulture i sporta. S tim da ću ministra financija predložiti ja, a njih dvojica (Izetbegović i Komšić, op.a) će dati suglasnost na tog ministra, tako da to bude zajednički kandidat kojeg ja predlažem, time smo napravili jedan kompromis i time formalno završili priču o formiranju Vlade FBiH" - rekao je Čović.

Tako bi dva, za većinu Ljubušaka najbitnija ministarstva - Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Ministarstvo branitelja i invalida domovinskog rata trebali dobiti SDA, odnosno DF Željka Komšića, bivšeg nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Kako općina Ljubuški spada među općine sa najvećim brojem branitelja-invalida kojima su ukinute invalidnine, a stanovništvo se pretežito bavi poljoprivrednom djelatnosti, ta dva ministarstva godinama su "rak-rana" Ljubušaka. Stoga je većina njih nezadovoljna ovakvom raspodjelom ministarskih fotelja.

"Očekivali smo barem jedno od ta dva ministarstva, ovo nije ono za što smo se godinama borili", "Opet 'izvisiše' branitelji i poljoprivrednici", "Gotovo je, možemo pakirati kofere za zapad", samo su neki od komentara nezadovoljnih Ljubušaka nakon dogovora stranaka o raspodjeli ministarstava.

NAJAVA: Arti Fighting Championship 4 u Ljubuškom

Arti Fighting Championship 4 održat će se u nedjelju 15. ožujka u gradskoj sportskoj dvorani u Ljubuškom s početkom u 20:00 sati. Ovo će biti ukupno četvrti po redu MMA turnir u oktagonu u organizaciji kluba slobodne borbe "Arti" iz Ljubuškog.

Dosadašnji AFC-i održavali su se prepunoj gradskoj sportskoj dvorani u Ljubuškom. Ljudi su prepoznali kvalitetu kako same organizacije tako i boraca, nije preostalo drugo nego da Klub slobodne borbe "Arti" iz Ljubuškog podigne svoj četvrti turnir na još veću razinu. Ukupno će se održati 14 borbi po MMA pravilima, od toga 2 uvodne po poluprofesionalnim MMA pravilima i čak 12 po profesionalnim MMA pravilima.

Službeno vaganje boraca i press konferencija otvorena za javnost održat će se dan ranije, 14.03. 2015 u Night Clubu "DIAMOND" s početkom u 16:00h. Uz domaće uzdanice: Ivan Zadro, Ante Alilović, Drago Kozina, Blaž Mucić i Veselko Bebek nastupit će i ponajbolji borci iz regije.

Fight card obilježavaju odlično uparene borbe, u kojima se međusobno bore pobjednici pojedinih borbi iz prethodnih turnira AFC-a. Tu je također borba jednog od najboljih hrvatskih velteraša Ivana Gluhaka iz Zagreba protiv Aleksandra Brajkovića iz Herceg Novog te nastup jednog od najiskusnijih Hrvatskih MMA boraca Ivice Truščeka protiv Rusmira Jugovića.

Po prvi puta biti će i borbe za pojas prvaka AFC-a i to u dvije težinske kategorije: Do 66 kg u borbi za pojas nastupit će domaćin Ivan Zadro koji je nastupio na sva tri dosadašnja turnira protiv neporaženog Marinka Zarubice iz Podgorice koji je u svoja dva nastupa za AFC slavio prekidom. Do 70 kg u borbi na pojas borit će se Ivan Vladimir iz Metkovića protil Alena Šabanovića iz Dubrovnika. Obojica boraca nastupala su na 2 turnira AFC u kojima su obojica slavili prekidima, Vladimir je završio oba svoja protivnika prisiljavanjem na predaju a Šabanović je oba svoja protivnika završio tehničkim nokautom.

ARTI FIGHTING CHAMPIONSHIP 4, Gradska sportska dvorana Ljubuški, 20:00 h, Ulaznica : 10 KM

Fight card: Semi pro MMA rules
1. Blaž Mucić (KSB „Arti“ Ljubuški) vs Izet Orlić (MMA klub „Patriot“ Zenica) -70 kg
2. Đani Barbir (MMA klub „Bandog“ Metković) vs Luka Ćurković (KBK „Kula“ Sinj) -80 kg Professional MMA rules
3. Veselko Bebek (KSB „Arti“ Ljubuški) vs Ivan Garčević („Bushido Team“ Podgorica) - 77 kg
4. Anto Palavra (MMA klub „Patriot“ Zenica) vs Robert Olić Pulić (MMA klub „Bandog“ Zadar) -67 kg
5. Drago Kozina (KSB „Arti“ Ljubuški) vs Boško Tadić (MMA klub „Prometej“ Nikšić) -77 kg
6. Karlo Caput („Gladiator team“ Dubrovnik) vs Amel Čamdžić (MMA klub „Patriot“ Zenica) -73 kg
7. Roberto Soldić („House of pain“ Zagreb) vs Savo Lazić (MMA klub „Tivat“ Tivat) -77 kg
8. Luka Vuksan (MMA klub „Bandog“ Zadar) vs Marko Čvorović (MMA klub „Zabjelo“ Podgorica) -77 kg
9. Adnan Aščić (MMA klub „Only One“ Travnik) vs Vojo Marjanović (MMA klub "Zabjelo" Podgorica ) – 96 kg
10. Ante Alilović ( KSB „Arti“ Ljubuški) vs Nebojša Bogdanović (MMA klub „Tivat“ Tivat) - 73 kg
11. Ivica Trušček (Black Dragon Zagreb) vs Rusmir Jugović (Strmonja Fight Novi Travnik ) -81 kg
12. Ivan Gluhak („Leon Gym“ Zagreb) vs Aleksandar Brajković (MMA klub Herceg Novi) – 81 kg
13. Ivan Zadro (KSB „Arti“ Ljubuški) vs Marinko Zarubica (MMA klub „Zabjelo“ Podgorica) -66 kg (borba za pojas prvaka AFC-a -66 kg)
14. Ivan Vladimir („House of Pain“ Zagreb) vs Alen Šabanović ( KBC „Scorpion“ Sarajevo) – 70 kg (Borba za pojas prvaka AFC-a -70 kg)

ponedjeljak, 9. ožujka 2015.

Na današnji dan osnovana udruga "Bolja Šipovača"

Na današnji dan 9. ožujka 2014. osnovana je udruga “Bolja Šipovača”. Osnovni ciljevi udruge su: poboljšanje uvjeta življenja na području svog djelovanja; poticanje ostanka stanovništva i povratka odseljenih; promicanje pripadnosti zavičaju na mlađe generacije; uspostavljanje i održavanje svekolikih veza sa osobama koje su porijeklom iz Šipovače, a žive diljem svijeta; obnova, razvoj i izgradnja infrastrukture; suradnja sa susjednim selima u svim vidovima na zajedničko dobro; priređivanje kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih susreta; razvijanje ekološke svijesti građana i ukazivanje na nužnost zaštite životne sredine; očuvanje povijesnog nasljeđa; informiranje članova udruge i zainteresiranih građana kroz razne publikacije, studije, foto, video i internetske zapise; suradnja s tuzemnim i inozemnim udrugama sličnog tipa, podsjeća SirokiBrijeg.info.

Ove ciljeve udruga ostvaruje putem sljedećih djelatnosti: organiziranje akcija na uređenju Šipovače; organiziranje obilježavanja značajnih događaja iz povijesti Šipovače; organiziranje prikupljanja pomoći starijima i nemoćnima bez prihoda; organizranje kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih susreta; poticanje članova na individualni rad; suradnja sa sličnim udrugama; suradnja s lokalnim i višim razinama vlasti.

Jedna od značajnih akcija koju je udruga uspješno provela je i ekološka akcija "Očistimo Šipovaču" kada su na dionici duljine otprilike 4,5 kilometra sudionici uklonili nekoliko stotina kilograma raznog otpada.

Rođendan udruge našao se u Vremeplovu portala SirokiBrijeg.info koji je uz osnivanje udruge Bolja Šipovača čitateljstvo podsjetio i na ostale značajne događaje u našoj županiji koji se se dogodili na današnji dan.

petak, 6. ožujka 2015.

VIDEO: Dobroslav Bukmir - Nije me strah što javno prozivam onog kriminalca!?

Hercegovački poljoprivrednici već godinama se susreću s raznoraznim poteškoćama u svom radu, a u razgovoru za portal Dnevno.ba o svemu tome odlučio je progovoriti Dobroslav Bukmir, Predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača u Zapadnohercegovačkoj županiji, ujedno i općinski vijećnik HDZ-a 1990 u Ljubuškom.

Bukmir je i ovom prilikom na poseban način prozvao bivšu, kako voli kazati "platformašku" vladu, prije svega Ministarstvo poljoprivrede, te još jedanput progovorio o njihovim "dealovima", odnosno raspodijeli poticaja, ali se dotakao i ostalih razina vlasti, te njihovoj nebrizi, pa i omalovažavanju samih poljoprivrednika.

"Nije me strah što iznosim ovakve optužbe na njihov račun. Jednom prilikom sam i u TV emisiji kazao da je taj čovjek kriminalac i da je sramota što je dospio na jednu takvu dužnost. Zamislite gdje je došla naša Federacija kada je jedan takav čovjek postao ministar i dopredsjednik Federacije. Evo ovih smo dana svjedoci kako je i jedan sudac postao potkupljiv, vjerojatno je uzimao mito, pokušavamo sve to dokazati, ali se borimo protiv vjetrenjača" - kazao je Dobroslav Bukmir za Dnevno.ba.

Dotakao se i sastanka s novim Predsjednikom FBiH Marinkom Čavarom.

"Išli smo na jedan informativni razgovor. Ići ćemo i kod novog Premijera, kao i ministra. Vidjet ćemo kakva će biti nova Vlada, volio bih da se što prije ona formira i da krene nešto raditi, da pomogne ne samo poljoprivrednicima već svima kojima može pomoći" - naglasio je Bukmir.

U drugom dijelu razgovora dotakao se i problema u lokalnoj zajednici, odnosno u Općini Ljubuški naglasivši kako su ljudi spremni raditi i ovdje ostajati, ali je, po njegovom mišljenju, krajnje upitno kakvi su izgledi da se ljudi, posebno mladi, ovdje zadržavaju.

"Da mi je sada 20 godina vjerojatno bih spakirao kufere i otišao odavde" - ističe Bukmir naglašavajući kako situacija nije katastrofalna samo u Ljubuškom nego i u drugim općinama ove županije, pa i drugdje.

"Mi smo žilavi ljudi, opstali smo i u onom sistemu, ali opet me brine što nam mladi ljudi odoše. Bojim se i za Ljubuški i za Zapadnu Hercegovinu. Mladi odoše trbuhom za kruhom, imam troje djece i volio bih da ostanu, ali ne znam što će biti. Ostao sam ovdje i u ratu, siguran sam da imamo super uvjete da ovdje živimo i radimo, ali trenutna situacija nažalost nije sjajna" - ustvrdio je Dobroslav Bukmir.

četvrtak, 5. ožujka 2015.

Poljoprivredne vođe pognutih glava pred predsjednikom FBiH

Predsjednik FBiH Marinko Čavara razgovarao je sa predsjednikom Hrvatskog seljačkog saveza Mariom Karamatićem, predsjednikom Seljačkog saveza FBiH Draganom Pavlovićem, predsjednikom Saveza poljoprivrednih udruga ZHŽ Dobroslavom Bukmirom, direktorom Mesne industrije „Šišović“ Rakitno Damirom Pavkovićem, predsjednikom Udruge poljodjelaca ŽZH Dubravkom Vukojevićem te sa još nekoliko vođa poljoprivrednih udruga.

Izaslanstvo Seljačkog saveza FBiH čestitalo je predsjedniku FBiH na imenovanju, upoznalo sa stanjem u svim oblastima poljoprivrede i izrazilo da očekuje potpunu potporu u unapređenju rada poljoprivrednih Udruženja u BiH. Razgovarali su o mogućnostima poboljšanja položaja poljoprivrednika i podsticanja poljoprivredne proizvodnje. Predsjednik FBiH Marinko Čavara izrazio je spremnost za suradnju i stvaranje sustava koji će omogućiti normalan rad i razvoj poljoprivrede i gospodarstva, priopćeno je iz ureda predsjednika.

Iako je, kako je navedeno, izražena spremnost za suradnju, doznajemo da među ljubuškim poljodjelcima prevladava zabrinutost i sumnjičavost. Naime, fotografija sa sastanka koja kruži internetom uznemirila je poljodjelce našeg kraja.

Na fotografiji koja je unijela nemir u ionako ogorčene i napaćene poljododjelce kojima se redovito manipulira, jasno se vide pognute glave spuštenog pogleda dvojice Šipovčana - predsjednika Udruge poljodjelaca ŽZH Dubravke Vukojevića i predsjednika Saveza poljoprivrednih udruga ZHŽ Dobroslava Bukmira.

Kažu da slika govori više od tisuću riječi, a u neverbalnoj komunikaciji pognuta glava i spušten pogled tumači se kao znak krivice i manjak samouvjerenosti, ali i ukazuje na pokornost, poniznost ili depresiju.

Znaju to i poljodjelci kojih sada više brine jesu li njihove vođe nešto skrivile, jesu li nesamouvjerene, pokorne, ponizne, depresivne ili sve to odjednom negoli, primjerice, hoće li im led odnijeti krumpire. Pitaju se, kakvo je to došlo vrijeme kad pognute glave drže pred "svojima", a ne tako davno su pred "tuđinom" pokoravali Sarajevo tjerajući "lisca iz kokošinjca"???!

5. ožujka 1876. u Kašču i Šipovači bio se Boj na Ljubuški

Na današnji dan prije 139 godina, 5. ožujka 1876. za vrijeme Hercegovačkog ustanka u Šipovači je nizozemska prinzeza Ivana Marcus jurišala na Turke, a u Kašču na lokalitetu Vruće Kamenice vodila se središnja bitka u Boju na Ljubuški.
"Turske su vlasti, također, shvatile svu ozbiljnost novog pokušaja dizanja ustanka u zapadnoj Hercegovini pa su u nju odmah poslale jake snage. Iako je Musić kod Vruće kamenice izvojevao pobjedu nad većom turskom vojskom, nije bilo izgleda u nekakav uspjeh pa se odlučio na povratak u donju Hercegovinu." Ovako, ishod i posljedice boja na Ljubuški opisuje dr. don Ivica Puljić u djelu “Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza – Hercegovački ustanak 1875“.

Ustanak

O istom događaju u zborniku radova “Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku“, dr. Anđelko Mijatović piše: "U jednom osmanskom izvoru navodi se da je ljubuški kajmakan s 500 bašibozuka napao 700 ustanika oko sela Klobuka, odnosno kraj Dola i Šipovače. Sutradan 5. ožujka, došlo je do borbe u Donjem Kašču, jugozapadno od Klobuka, u kojoj je sudjelovalo oko 500 ustanika protiv 250 osmanskih vojnika."
"U Šipovači pod selom Kašče su započeli borbu s Turcima 5. ožujka 1876. Nizozemka Merkus je prva jurišala na Turke. Tada je poginulo 8. turskih vojnika", u knjizi “Bekija kroz vjekove“, navodi prof. Marko Vego.
Naravno riječ je o događaju iz Hercegovačkog ustanka 1875.-1878., u kojem se opisuje “Boj na Ljubuški”. Riječ je o više bojeva u razdoblju od 2. do 13.ožujka, kada ustanička vojska pod vodstvom don Ivana Musića i Miće Ljubibratića, koji zapovijeda dobrovoljcima iz niza europskih zemalja, prelazi Neretvu u očitoj želji da ustanak prošire i na zapadnu Hercegovinu. Središnja bitka u Boju na Ljubuški bila je upravo u predjelu Vruće kamenice u Donjem Kašču, 5. ožujka. Borbe se nastavljaju pa tako dr. Mijatović navodi novi sukob Musićevih ustanika i osmanske vojske 12. ožujka kraj Klobuka, nakon čega se ustanici ponovno povlače u Donje Kašče, a zatim se uz granicu vraćaju preko Neretve.

Obljetnica

Iako je malo čak i pisanih izvora o tim događajima, u selu Kašču među malobrojnim žiteljima još su žive predaje, a ustanički štuc (kratka puška), posljednji ostatak iz tog vremena, nestao je sedamdesetih godina prošloga stoljeća.
Večernji list (arhiv)

utorak, 3. ožujka 2015.

Vrgorac dobio centar za prihvat ilegalnih imigranata

Vrgorac je dobio svoj Centar za prihvat ilegalnih migranata nakon što su krajem veljače, kako je i planirano, dovršeni radovi na adaptaciji prostora za graničnu policiju.

U MUP-u se doznaje kako su radovi započeti u listopadu prošle godine, a u tih pet mjeseci izgrađen je prostor za ilegalne migrante, sanirani krov i pročelje cijele zgrade, te su promijenjeni prozori i vrata na cijeloj zgradi vrgoračke Policijske postaje.

Radovi su bili "teški" gotovo milijun i pol kuna, a financirani su većim dijelom iz EU fonda namijenjenog uspostavi schengenskog graničnog režima (63 posto ili 919 tisuća kuna), dok je ostatak investicije financirao MUP (37 posto ili 541 tisuća kuna), javlja HINA.

U MUP-u navode i kako je u tijeku postupak javne nabave za opremanje prostora granične policije. Namještaj će se u cijelosti financirati iz Schengenskog instrumenta, a planirano opremanje iznosi 150.000 kuna.

Policijska postaja Vrgorac, koja nadzire 28 kilometara državne granice između Hrvatske i BiH, ovom je investicijom zadovoljila schengenske standarde koje EU zahtijeva od Hrvatske, tako da cijela granica s Hercegovinom već funkcionira po europskom ustroju.