"MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!"

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

...

[...]

petak, 30. listopada 2015.

FOTO: Usred dana vršio ekocid na Gomilicama

Nastavlja se uništavanje i zagađenje Šipovače i okolice od strane ekološki neosvještenih pojedinaca koji potiho i kriomice godinama vrše ekocid u ovom dijelu općine Ljubuški. Najgore je na nenaseljenim dionicama (Gomilice u Veljacima i put prema Kašču).
Šipovača Portalu javio se čitatelj ustupivši nam fotografije koje su, kako kaže, nastale za vrijeme vršenja ekocida na Gomilicama u petak, 30. listopada u popodnevnim satima od strane počinitelja koji će biti prijavljen nadležnim organima.

Prilažemo fotografiju s lica mjesta i spornog trenutka s napomenom da je krajnje vrijeme da se povede briga o prirodi, a hvatanje počinitelja na licu mjesta, prijava nadležnim organima te njihovo slikanje i snimanje na uvid javnosti je veliki korak naprijed za očuvanje prirode.

Rješenje za spas poljoprivrede: U Ljubuškom uskoro plantaže paulovnije, kraljevskog drveta

Ljubuški je nadaleko poznat kao dio Hercegovine s velikim brojem poljoprivrednika čiji je najpoznatiji proizvod mladi krumpir, ali i kao kraj od nekoliko polja s velikim brojem zapuštenog i neobrađenog zemljišta zbog sve manje isplativosti bavljenja poljoprivredom. Na žalost, u zadnje vrijeme poznat je i zbog sve većeg odlaska stanovništva ‘trbuhom za kruhom’ u bijeli svijet, a oni poljoprivrednici koji se odluče za ostanak i borbu s ‘vjetrenjačama’, kako bi opstali, morat će se okrenuti nekim drugim poljoprivrednim izvorima prihoda.

Ivan Džajić iz ljubuškog mjesta Vojnići, uvidjevši loše stanje u kojoj se poljoprivreda nalazi i spoznavši sve neiskorištene mogućnosti ljubuškog kraja, odlučio se okrenuti drukčijem vidu poljoprivrede.

Naime, on se odlučio za plantažni uzgoj paulovnije – kraljevskog brzorastućeg drveta koje je relativno nepoznato u našim krajevima.

Za 4 mjeseca do 5 metara

“Prvi put sam čuo o paulovniji od svog zeta koji mi je i donio o njoj podosta literature, a onda sam o njoj tragao na internetu gdje sam našao mnogo podataka o njezinom uzgoju. Još davno sam razmišljao o sadnji energetskog drveća, odnosno topola čiji me uzgoj dojmio jednom prilikom u Italiji. Međutim, ideju sadnje topola nisam realizirao, ali sada sam se odlučio za plantažnu proizvodnju paulovnije, jer sam dosad prezadovoljan rezultatima prvih ‘probnih’ stabala”, kaže Džajić.

Njegove prve sadnice su za manje od četiri mjeseca dosegle visinu i do pet metara, a listovi drveta su dosezali širinu pomalo nevjerojatnih 70 centimetara.

Kako se razvoj ‘probnih’ sadnica ovog drveta pokazao vrlo uspješan, Džajić planira plantažnu proizvodnje paulovnije.

“Planiram na proljeće posaditi otprilike pet duluma, ako biljke prežive ovu zimu. Ljetos sam se uvjerio u njihov brzi rast, ispitao tla za sadnju, količinu potrebne vode, a sada mi još preostaje vidjeti kako paulovnija reagira na zimu”, dodaje on.

Njegove paulovnije su od samog početka izazvale veliko zanimanje Ljubušaka koji u velikom broju dolaze uvjeriti se u njihov brzi rast. Neki od njih su pesimistični, ponajviše oni nestrpljivi, jer se na ‘plodove rada’ čeka nekoliko godina, ali ima i onih koji se odlučuju za uzgoj ovog kraljevskog drveta.

Uspjeh zagarantiran

“Ivan Džajić je čovjek koji je uvijek korak ispred drugih i zato ne sumnjam u njegovu ideju o uzgoju paulovnije za koju smatram da bi mogla uspjeti na ovim područjima, možda čak i bolje od uzgoja smilja. Dosta sam čitao o njoj i vidjevši sve njezine pozitivne strane odlučio sam se za njezin uzgoj. Planiram posaditi četiri duluma u dvije etape jer, prema njezinoj sadašnjoj cijeni, za 9-10 godina na našoj zemlji ništa ne može dati toliko novca”, govori Goran Bebek iz Šipovače.

Džajićeva paulovnija, pored Hercegovaca, privlači i zainteresirane posjetitelje iz Dalmacije.

“Veće su mogućnosti za njezin uzgoj u Hercegovini negoli u Dalmaciji. U Bogom danoj zemlji uz spoj iskustva i mladosti te barem malo vjere, uspjeh je zagarantiran”, veli Andrija Macan iz Vrgorca u susjednoj Hrvatskoj.

Kažu da u nekim dijelovima svijeta novorođeno žensko dijete na dar dobije sadnicu paulovnije, jer će upravo to drvo služiti za izradu cijelog namještaja koji će, kad odraste, nositi sa sobom kao miraz.

Tko zna, možda dobra cijena paulovnije zadrži stanovništvo na ovim prostorima i vrati odseljene i one koji će iseljavati, jer ne zahtijeva velika truda pa bi je tako stanovništvo ovih krajeva moglo saditi pred polazak u tuđinu i vraćati se za nekoliko godina kada bi joj došlo vrijeme sječe.

O paulovniji

Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, kćeri ruskoga cara Pavla I. To je vrlo dekorativno drvo, široke krošnje, koje naraste do 20 metara visine i to samo u razdoblju od osam do deset godina. Koristi se za izradu namještaja, igračaka, papira, biogoriva… Drvo je mekano, svijetlo i lako se boji, stoga je idealna sirovina u industriji proizvodnje namještaja. Paulovnija ima i izrazito dobro akustično svojstvo pa služi i za gradnju instrumenata poput violina jer zadržava malo vlage, odnosno brzo se suši, ne deformira se i teško se lomi.

Paulovnija jedno od rješenja za spas poljoprivrede

Nekad se na ljubuškim poljima uzgajao pamuk, zatim duhan, a posljednjih desetljeća krumpir, rajčica, kupus i druge vrste povrća. Danas su polja sve zapuštenija, a neki se odlučuju na proizvodnju smilja. Iskusni poljoprivrednik i trgovac Džajić rješenje za spas poljoprivrede vidi u uzgoju novih kultura.

“Svaka biljka ima svoje podneblje. Mislim da bi uzgoj paulovnije u našem kraju donio izvrsne rezultate sudeći po dosadašnjem razvoju stabala koje sam posadio. Imamo dosta zapuštenog ljubuškog polja za koje je prava šteta da se ne obrađuje. Uz to, poljodjelstvo nam je svake godine u sve težem stanju, a poljodjelci koji desetljećima uzgajaju tradicionalno povrće bilježe sve manje profita, ali i gubitke pa u tome ne vidim perspektivnu budućnost. Stoga, smatram da bi naši proizvođači trebali gledati dugoročnije i okrenuti se nekim novim izvorima profita iz poljodjelstva, a kao jedno od rješenja vidim plantažni uzgoj paulovnije”, smatra Ivan Džajić.
 Paulovnija ljetos i sad


Milan BebekDNEVNI LIST

Međugorje: Bandić pozvao birače u BiH da izađu na izbore

Čelnik Stranke rada i solidarnosti 365 i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pozvao je u četvrtak tijekom druženja u Međugorju birače u BiH da izađu na izbore za Hrvatski sabor i da glasuju prema vlastitim uvjerenjima, podsjetivši na brojne akcije potpore u kojima je sudjelovao u BiH, prenose mediji.

U Međugorju je predstavljena lista kandidata Koalicija rada i solidarnosti Milana Bandića za predstojeće izbore za Sabor u 11. Izbornoj jedinici. Bandić je u druženju s biračima i simpatizerima podsjetio na glavna načela stranke rada i solidarnosti te izrazio očekivanje da i BiH krene put promjena i približavanja Europskoj uniji.

Nakon Međugorja Bandić je s kandidatima s liste za XI. Izbornu jedinicu posjetio Mostar gdje je nazočio otvaranju devetog filmskog festivala “Dani filma Mostar”gdje je kazao:"Mostar je i moj grad. Drago mi je što sam danas ovdje među zemljacima i drago mi je što će puno ljudi uživati. Sretan sam što Mostar na karti filma uz Sarajevo ima svoj festival jer je to i zaslužio".

četvrtak, 29. listopada 2015.

Šipovčanin podnio kaznenu prijavu protiv Elektroprivrede HZ HB:"Prikrivajući svoje propuste istrgli su mi kabel sa stupa"

Ivan Vukojević iz Šipovače nastanjen u Hrvatskoj podnio je kaznenu prijavu protiv Elektroprivrede HZ HB s kojom se već godinama pokušava usuglasiti oko elektropriključka postavljenog prije više od tri desetljeća.

"Priključak je platio moj pokojni rođak Jerko Vukojević prije 35 godina. On nikada nije tu živio, čak je platio postavljanje stupa-bandere. Nikada nije dobio račune za to brojilo na kojemu je i dan danas plomba elektrodistribucije", govori Vukojević za Šipovača Portal.

Nakon tri desetljeća Elektroprivreda mu je isključila struju.

"Prije četiri godine su isključili struju. Na moju reakciju ponovo su je uključili i dali mi pogrešnu šifru na koju sam dvije godine plaćao struju. Tražio sam da mi daju pravu šifru da bi platio potrošnju i nikada je nisam dobio. Govorili su mi da nemaju zavedeno to brojilo te nagovarali da platim novi priključak vrijednosti cca 3.000 maraka", dodaje on.

Odbivši platiti priključak i uz to tražeći da u elektroprivredi pokrenu postupak protiv njega, ostao je i bez dovoda električne energije što ga je primoralo da pravdu potraži na sudu.

"Odbio sam platiti novi priključak i tražio da pokrenu sudski postupak za ilegalno priključenje i postavljanje stupa-bandere čime bi ja dokazao suprotno na osnovu svjedoka. Sada kad sam trebao sa obitelji doći zapaliti svijeće za Dušni dan, istrgli su mi kabel sa stupa i bacili ga na krov garaže. Ovo je vandalski čin kojim me žele primorati da platim novi priključak na mrežu istovremeno prikrivajući svoje propuste", zaključuje Ivan Vukojević u iščekivanju konačnog rješenja ovog problema.

srijeda, 28. listopada 2015.

Željko Koroman podržao Pinjuh: Ljubić nije predstavnik HNS-a

U utrku za Hrvatski sabor ide i Nezavisna lista Vesne Pinjuh, inače predsjednice HSP-a Herceg-Bosne, čija je stranka također članica HNS-a. Kandidatura Pinjuh i podrška koju ima u javnosti, ali i dvojbene reakcije na kandidatiru nositelja liste 'Domojubne koalicije' HDZ-a, Božu Ljubića koji 'uživa' sve veću nepopularnost, već sada može se ocijeniti da bi Pinjuh mogla biti iznenađenje izbora.

Predizborna kampanja za parlamentarne izbore u susjednoj repubici Hrvatskoj i službeno je počela. Kandidati 'Domoljubne koalicije' HDZ-a, za XI. izbornu jedinicu, tzv. dijasporu u BiH, obilaze općine i sela u BiH. Iz ove izborne jedinice biraju se tri zastupnika u budućem sazivu Sabora RH, a HDZ gubi ulogu ekskluzivnog 'žeteoca' hrvatskih glasova jer su značaj XI. izborne jedinice prepozale i mnoge druge stranke poput ORaH-a Mirele Holy, MOST-a, stranke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića ili bivšeg predsjednika Josipovića itd.

Međutim, kako se čini, HDZ i dalje računa da će baš njihova prva tri kandidata upravo biti i budući saborski zastupnici: dr. Božo Ljubić, aktulani predjsednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a) o čijoj kandidaturi nisu raspravljala tijela HNS-a i nositelj liste, Ivan Šuker, bivši ministar financija u Vladi RH, podrijetlom iz Livna i s dugogodišnom adresom u Zagrebu i Nevenko Barbarić, načelnik Općine Ljubuški.

No, ovih izbora, u utrku za Hrvatski sabor ide i Nezavisna lista Vesne Pinjuh, predsjednice HDP-a Herceg-Bosne, čija je stranka također članica HNS-a. Kandidatura Pinjuh i podrška koju ima u javnosti, već i sama za sebe govori o stanju unutar HNS-a te se već sada može ocijeniti da bi Pinjuh mogla biti iznenađenje izbora.

Pinjuh za Republiku pojašnjava zašto se odlučila upravo na nezavisnu listu.

"Mi želimo biti neovisni u procesu odlučivanja u položaju hrvatskog naroda u BiH. Želimo neovisno progovoriti kakvo je stanje u BiH, o položaju hrvatskih branitelja u BiH, raditi na tome da se izjednače prava branitelja HVO-a i HV-a, da se donese zajednička strategija na razini Republike zbog ovog velikog egzodusa mladosti i iseljavanja kojeg smo svi svjedoci, a nitko ništa ne poduzima. U Hrvatskom saboru želim javno progovoriti o političkom nepotizmu i korupcije, gluhonijemih političara koji u Saboru sjede četiri godine, a da nitko ne zna ni tko su i po kojim zaslugama sjede u Saboru", kaže ona.

O svojim protukandidatima Pinjuh kaže: "HNS nikada nije raspravljao o temi kandidata za listu i gospodin Ljubić nije predstavnik HNS-a, nego HDZ-a, i on i gospodin Šuker. Jako mi je teško kada vidim da, uz poštovanje prema gospodinu Ljubiću i njegovoj obitelji, nakon smještaja njegove djece, sada i njega, u njegovoj 66. godini, treba smjestiti u Hrvatski sabor da tamo sjedi do 70. godine i možda bude i najstariji saborski zastupnik. A, gdje nam je mladost i planira li gospodin Ljubić gore o ičemu progovoriti?
Također, gospodin Šuker je bio gradonačelnik Velike Gorice i mislim da ja više o toj općini znam nego što on zna o položaju hrvatskog naroda u BiH, a da ne pričam o ustavnim rješenjima, Gradu Mostaru itd."

Ona ističe da na ni na jednoj listi nije kandidat iz Mostara dok, kako kaže, "mnogi znaju pričati o 'stolnom hrvatskom gradu' kao sveučilišnom, kulturnom, zdravstvenom itd, sjedištu" te da određene stranke nemaju prostora ispuniti ni kvotu predviđenu za žene te zbog toga plaćaju kaznu.

Stoga ova kandidatkinja skreće pozornost da je, kada se reafirmirao HNS, naglašavano kako je tomu razlog jer Hrvatima drugi biraju predstavnika. "sada je činjenica da nam se iz Hrvatske nameću ljudi koji čak ni za sebe ne mogu glasovati, pa od 84 kandidata samo je 13 iz XI. izborne jedinice. S naše liste su svi ljudi iz BiH, koji ovdje žive i rade i znaju koji su problemi", pojašnjava Pinjuh.

Međutim, ona ukazuje i na još jednu temu, a o kojoj će, kako ističe, još biti riječi.

"To je kandidatura Socijalističke radničke partije, a ja pitam je li XI. izborna jedinica za tri Hrvata ili za sve one koji mogu glasovati, što znači da su se otvorile i nove teme o kojima će se Hrvatski narodni sabor u dogledno vrijeme morati izjasniti. Imamo sada situaciju da se većinom ljudi koji u svojim izbornim jedinicama ne mogu bilo što dobiti, ovdje predstavjaju i stavljaju na vodeća mjesta iz razloga što narod u nas ima taj tradicionalni impuls da uvijek glasuje za listu, ne gledajući tko je na njoj. To je znak kako se zapravo odnose prema Hrvatima ne samo iz Bih, nego i iz Australije, Amerike, Njemačke itd.", kaže Pinjuh.

Pred ovom kandidatkinjom je nimalo laka misija, pokušaj ulaska u hrvatski sabor gdje će, ističe, biti istinski glas Hrvata iz BiH.

"Obećavam da ćemo biti živa riječ, a ne okamenjeni spavači", poručuje Vesna Pinjuh.

Podrška

Željko Koroman, predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka kaže da njegova stranka daje punu potporu u kandidaturi Pinjuh za Hrvatski sabor.
"Gospodin Ljubić i gospodin Čović, od raspisivanja izbora u susjednoj Republici Hrvatskoj, nisu se udostojili sazvati sjednicu HNS-a na kojoj bi se predlagalo i raspravljalo o listama i to je kontiunitet u korištenju HNS-a u osobne i stranačke interese. Želim jasno kazati da stoga gospodin Ljubić nije predstavnik HNS-a na listi Domoljubne koalicije za XI. izbornu jedinicu.

Također, za nas je neprihvatljivo da se Hrvati u BiH nazivaju dijasporom, a jedan su od tri konstitutivna naroda u BiH i narod s jednom domovinom i dvije suverene države.
Prvi put u povijesti Hrvate, konsitutivan narod, proglašava se dijasporom, što oni nikako ne mogu biti.

Iz HDZ 1990 su poručili da i tijekom ovih izbora "svatko glasuje po svojoj savjesti", pri tom očito ne dajući javnu potporu bivšem predsjedniku stranke koji se ponovno priklonio HDZ-u BiH.

Kako se neslužbeno doznaje, u ovoj stranci koja je druga po snazi u HNS-u, ogorčeni su zbog činjenice da se na tijelima HNS-a nije uopće raspravljalo o kandidaturama. Sličnog su stava i u HSP-u BiH. Predizborna kampanja za izbore u susjednoj Hrvatskoj, zapravo, pokazala je koliko su pluralizam i jedinstvo u HNS-u na staklenim nogama kada je u pitanju vlast i dobro plaćeni položaji te da je to krovno udruženje političkog, hrvatskog, korpusa u BiH itekako podijeljeno na dva tabora.

Izbori u Republici Hrvatskoj, koji će se održati 8. studenog, pokazat će hoće li među tri imena za buduće saborske zastupnike biti i ime Vesne Pinjuh.

subota, 24. listopada 2015.

Inkubator će unaprijediti gospodarstvo ZHŽ-a i FBiH

Poduzetnički inkubator u Ljubuškom otvoren je u ljubuškoj Poslovnoj zoni Zvirići. Inkubator su svečano otvorili predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i Martin Schieder, voditelj Sekcije operacija za ekonomski razvoj, prirodne resurse i infrastrukturu u izaslanstvu EU u BiH u nazočnosti načelnika općine Ljubuški Nevenka Barbarića, ravnatelja Razvojne agencije ZHŽ-a “HERAG” Ivana Jelčića, ministra razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Amira Zukića, predsjednika Vlade ZHŽ-a Zdenka Ćosića te brojnih gospodarstvenika i predstavnika društvenog života.

Vrijedna investicija

Čavara i Schieder u svom obraćanju su izrazili zadovoljstvo otvaranjem objekta i investicijom koja bi trebala unaprijediti gospodarstvo Zapadnohercegovačke županije i Federacije BiH.
Projekt provodi “HERAG” u suradnji sa svojim partnerima – Vladom ZHŽ-a, Općinom Ljubuški, Udrugom gospodarstvenika Posušje te Udrugom poljodjelaca ZHŽ-a.

“Ovo je uistinu lijep događaj za Ljubuški koji za nas znači puno i koji daje veći značaj poslovnoj zoni. Općina Ljubuški je suinvestitor ovog objekta kroz sudjelovanje u dodjeli zemljišta, izdavanju raznih dozvola, financiranjem priključaka i sl., a Europska komisija je dala najveći obol. Ovaj objekt je prilika mladim ljudima koji počinju biznis i prilika našim poljoprivrednicima da dobiju poticaj sa korištenjem ovog prostora pod povoljnim uvjetima”, kazao je načelnik Barbarić.
Poduzetnički inkubator je izgrađen u sklopu projekta “Home grown business” kojeg financira Europska unija. On predstavlja prvu investiciju u Poslovnu zonu Zvirići koja bi trebala pridonijeti privlačenju drugih investitora te povećanju zapošljavanja u ZHŽ-u.

Razvoj poduzetništva

Cilj projekta je izgradnja i poboljšanje operativnog okvira za razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz razvoj lokalne poslovne infrastrukture i usluga.

“Tri najvažnije aktivnosti projekta su izgradnja ovog središnjeg objekta, zatim uspostava mreže mentora koji će svojim stručnim znanjima pružati usluge na području čitave županije i puštanje Fonda za pomoć malom i srednjom poduzetništvu u iznosu od 60.000 eura. Korisnici će dobiti uređene prostorije s internet priključkom, pomoć mentora te financijsku pomoć”, pojasnio je Ivan Jelčić, ravnatelj “HERAG”-a.
 
Dnevni list

petak, 23. listopada 2015.

U Ljubuškom održana prezentacija proizvodnje krastavaca – kornišona

U Gradskoj vijećnici u Ljubuškom tvrtka „Carl Kuehne d.o.o“ je u suradnji s Udrugom poljodjelaca ŽZH-e organizirala tribinu o proizvodnji krastavaca- kornišona. Tvrtka Carl Kuehne je obiteljska tvrtka iz Hamburga koja posluje već tristo godina, posluje diljem Europe i svijeta, a dvije poslovnice otvorila je i u BiH, u Kozarskoj Dubici i Mostaru.

Malobrojnim posjetiteljima prezentacije predstavljena je tvrtka i njezino poslovanje, kao i ambicije u godinama pred nama.

Kako je kazao Anton Lovrić, upravitelj poslovnice u Mostaru, ove se godine nešto kasnije krenulo, kako u promidžbu, tako i suradnju s poljoprivrednicima, a i godina je bila najtoplija u posljednjih sto godina pa su prinosi bili nešto slabiji, ali ipak zadovoljavajući.

Iz Ljubuškog je ugovor s Kuehneom potpisalo pet poljoprivrednika koji su po ugovoru predali 24 tone krastavaca što i nije loš rezultat kad se uzme u obzir da je ovo prva godina i da se ljudi još nisu prilagodili na uzgoj ove kulture.
Radio Ljubuški

srijeda, 21. listopada 2015.

Učenici iz Ljubuškog kuhaju najbolje

Ljubuška Gimnazija je bila domaćin tradicionalne manifestacije “Dani kruha” u sklopu koje se održao i projekt “MASTERCHEF”.

Manifestacija, koja je imala i natjecateljski karakter, održana je u školskom dvorištu, a na njoj su uz organizatora Gimnaziju Ljubuški i SSŠ Ruđera Boškovića iz Ljubuškog sudjelovale još tri škole iz Zapadnohercegovačke županije Gimnazija Posušje, SSŠ Posušje te SSŠ Široki Brijeg.

“Na Sajmu ideja u Sarajevu u svibnju ove godine Gimnazija Ljubuški je sa svojim projektom ‘MASTERCHEF’ osvojila prvu nagradu i danas smo bili u prilici da realiziramo ovaj projekt i ovdje. U sklopu manifestacije ‘Dani kruha’ organizirali smo i ‘MASTERCHEF’ gdje se pet škola iz naše županije natjecalo u kulinarskim vještinama”, kazao je Goran Skoko, ravnatelj Gimnazije.

Program je započeo pjesmom Ljubuški i recitacijama ljubuških srednjoškolaca. Manifestaciju je uveličala i pjevačka skupina Dream Team Babe, a na kraju je upriličeno proglašenje pobjednika i dodjela nagrada.

Prema odluci tročlanog žirija, u konkurenciji za najbolji stol pobijedio je 2A razred ljubuške Gimnazije, dok je ‘MASTERCHEF’ pobjednik Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića iz Ljubuškog čije su boje branili Žana Granić i Ivica Vujević.

“Pripremili smo šopsku salatu i rolanu piletinu sa sirom i šunkom uz rižu kao prilog. Uspjeli smo pobijediti u jakoj konkurenciji. Zahvaljujem svima koji su nam pomogli”, rekla je Žana Granić.

ponedjeljak, 19. listopada 2015.

Nevenko Barbarić na listi HDZ-ove "Domoljubne koalicije"

Dr. Božo Ljubić nosi listu za 11. izbornu jedinicu Domoljubne koalcije predvođene HDZ-om. Iza njega na drugom mjestu se nalazi Ivan Šuker, bivši ministar financija u Vladi Ive Sanadera. Nekadašnja desna ruka bivšeg premijera i jedan od najjačih igrača HDZ-a tog vremena, proteklih godina se uspio posvađati s vodstvom lokalnog HDZ-a u svom gradu, Velikoj Gorici, na čijem je čelu Dražen Barišić, tako da nije bilo ni teoretske šanse da se „uvali“ na listu u 6. izbornoj jedinici.
I tako nakon punih deset godina, kao da je to sudbina htjela, Božo Ljubić i Ivan Šuker se ponovno nalaze na istom brodu. Doduše brod, čija su posada bili 2006. godine, a kojim je upravljao dr. Ivo Sanader, imao je neki sasvim drugačiji kurs. Tada su zajednički, bolje rečeno bratski, podijelili HDZ BiH i osnovali HDZ 1990, a tim projektom uspjeli su posvađati i podjeliti Hrvate u BiH. Nakon punog desetljeća zajedno se bore za naklonost posvađanih birača, a ne treba zaboraviti kako u pojedinim mjestima i rođena braća nisu međusobno pričala, jer je jedan bio za Čovićev, a drugi za Ljubićev HDZ!

Budući da sad Šukeru treba slamka spasa, nju traži u dijaspori, jer njemu je politika primarno zanimanje. Ipak u igri je milijun kuna plaće, što nije zanemarivo, a uvijek se nađe poneki dobro plaćeni nadzorni odbor, pogotovo kad je stranka na vlasti.

Uz spomenuti dvojac na listi Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om za dijasporu na trećem mjestu se nalazi aktualni predsjednik Županijskog odbora HDZ BiH u ZHŽ i načelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić, koji proteklih godina bilježi same izborne pobjede. Treba biti pošten i reći da je Barbariću kandidaturom na listi za dijasporu na neki način priznat i odličan izborni rezultat kojega iz godine u godinu ostvaruje. Očito da se radi o čovjeku iz naroda.

Na četvrtom mjestu nalazi se Željko Raguž, nekadašnji ravnatelj Radija Herceg Bosne, a danas ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra u Mostaru. Peti na listi je Mijo Crnoja, predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" Zagrebačke županije.

Potom slijede Ante Jukić iz HSS-a, te HDZ-ovci Dragan Konta, general Željko Glasnović, Ivan Sablić, Miroslav Piplica, Petar Kuntić, Zvonimir Banović, Darija Prskalo i na posljednjem mjestu je Ilija Banović.

Na svu sreću za predstojeće izbore birači će moći preferencijalno glasovati, pa će oni koji se registriraju moći zaokružiti jednu osobu njima po volji, ako se već odluče dati glas Domoljubnoj koaliciji predvođenom HDZ-om koju podržavaju stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Brotnjo.info

nedjelja, 18. listopada 2015.

Svi sveti i Dušni dan - raspored svetih misa

Svi sveti (također Sisveti ili Sisvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je u Rimokatoličkoj Crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Slavi se 1. studenog.

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova.

Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu. U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava se dan nakon Svih svetih, 2. studenog. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunya, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.
 
Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

U našoj župi ovi blagdani će se obilježiti svetim misama na grobljima sljedećim rasporedom župnog ureda Šipovača-Vojnići:
 
Datum Mjesto (groblje) Vrijeme
1. 11. SV. IVAN (V.)    9,00
1. 11. JURINA L. 11,00
1. 11. KAŠČE 14,30
2. 11. BANJA 9,00
2.11. VODICE 9,00
2. 11. DOLE 10,30
2. 11. GRAČINE 11,00
2. 11. GREDA 12,00

Pjevački zbor iz Baške Vode posjetio našu župu

Župni pjevački zbor župe Uznesenja BDM iz Baške Vode uzveličao je misno slavlje u našoj Župi u nedjelju 11. listopada. Poticaj za ovakvo druženje i okupljanje došao je od strane voditeljice zbora iz Baške Vode s. Ankice Džajić.

Misno slavlje predslavio je župnik don Jozo, a pjevači su svojim višeglasnim pjevanje doprinijeli da ovonedjeljna Misa bude, na poseban način, svima na duhovnu korist.
Nakon svete mise u obiteljskom ozračju druženje se nastavilo u Vojnićima, uz bogato pripremljen domjenak.
 
Župa Šipovača-Vojnići

petak, 16. listopada 2015.

Javni natječaj za prijem vatrogasca

Na temelju čl. 23. i 24. Zakona o namještenicima u tijelima državne službe u ŽZH (“ Narodne novine ŽZH”, br. 16/08 i 14/13 ), u skladu s Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji jedinstvenog općinskog tijela uprave općine Ljubuški (“Sl. glasnik općine Ljubuški”, broj 1/07, 6/09, 4/12, 6/12 i 7/13), Općinski načelnik Ljubuški objavljuje

JAVNI NATJEČAJ za prijem namještenika u radni odnos

I. Referent vatrogasac- serviser vatrogasnih i izolacijskih aparata i skladištar, u Službi za civilnu-protupožarnu zaštitu i stambeno komunalne poslove, Odjel civilne-protupožarne zaštite, 1 (jedan) izvršitelj, status – državni namještenik


Opis poslova:

Sudjeluje u akcijama gašenja požara i akcijama spašavanja ljudi i materijalnih dobara, sudjeluje u provođenju mjera preventivne zaštite od požara, vrši nabavku, skladištenje i izdavanje opreme, vodi skladišnu datoteku, sastavlja pregled utroška, vrši servisiranje vatrogasnih i izolacijskih aparata, vodi evidenciju o ispravnosti opreme i predlaže nabavku iste, vodi evidenciju usluga, sudjeluje u poslovima čišćenja i pranja ulica, obavlja i druge poslove po nalogu, šefa odjela i zapovjednika postrojbe. Kandidati koji se prijave na Javni oglas moraju ispunjavati opće uvjete propisane Zakonom o namještenicima u tijelima državne službe u ŽZH i posebne uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji jedinstvenog općinskog tijela uprave općine Ljubuški ( “Sl. glasnik općine Ljubuški”, broj 1/07, 6/09, 4/12, 6/12 i 7/13)
 
II. Opći uvjeti:

•da je državljanin BiH
•da je punoljetan
•da ima opću zdravstvenu sposobnost
•da ima vrstu i stupanj školske spreme potrebne za vršenje poslova radnog mjesta prema Pravilniku
•da u posljednje dvije godine, od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpušten iz organa državne službe kao rezultat stegovne kazne, na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji, odnosno BiH
•da nije obuhvaćen odredbom čl.IX 1. Ustava BiH

III. Posebni uvjeti :

•SSS, KV radnik, III stupanj školske spreme tehničkog smjera, (vatrogasne, građevinske, metalske, kemijske, električarske, šumarske ili drugi smjer tehničke struke)
•šest mjeseci radnog iskustva u vatrogasnim postrojbama,
•položen ispit za profesionalnog vatrogasca
•vozačka dozvola B kategorije

IV. Potrebni dokumenti ( originali ili ovjerene kopije koje služe kao valjan dokaz):

•svjedodžba o završenoj školskoj spremi SSS, KV radnik, III stupanj školske spreme tehničkog smjera, (vatrogasne, građevinske, metalske, kemijske, električarske, šumarske ili drugi smijer tehničke struke),
-(nostrificirana svjedodžba, ukoliko škola nije završena u BiH ili je svjedodžba stečena u nekoj drugoj državi nakon 06.04.1992. godine)
•uvjerenje o državljanstvu ili ovjerenu presliku važeće CIPS-ove iskaznice (ne starije od šest mjeseci od dana izdavanja od nadležnog tijela)
•dokaz o radnom iskustvu u vatrogasnim postrojbama
•dokaz o važećoj vozačkoj dozvoli B kategorije
•položen ispit za profesionalnog vatrogasca
•izjava kandidata da nije obuhvaćen odredbom čl. IX 1. Ustava BiH
•izjava kandidata da u posljednje dvije godine, od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpušten iz tijela državne službe kao rezultat stegovne kazne, na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji, odnosno BiH
•kraći životopis, adresa i kontakt telefon

Napomena:

•Kandidati koji nemaju položen ispit za profesionalnog vatrogasca, mogu se primiti u radni odnos, ali su dužni taj ispit položiti najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema u radni odnos u tijelo državne službe. Kandidat koji bude izabran, dužan je prije konačnosti Rješenja dostaviti Uvjerenje o općoj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje posla, Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak ( ne starije od 3 mjeseca) i Uvjerenje da nije osuđivan za kazneno djelo protiv života i kazneno djelo protiv imovine, u protivnom se skida s liste uspješnih kandidata i smatra se da je odustao. Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja.

Javni oglas će se objaviti u Večernjem listu i Dnevnom listu.

Potpisane prijave i tražene dokumente treba dostaviti osobno ili preporučeno poštom, na adresu:

OPĆINSKI NAČELNIK LJUBUŠKI
UL.ZRINSKO-FRANKOPANSKA 71
88320 LJUBUŠKI
S NAZNAKOM” JAVNI OGLAS ZA PRIJEM NAMJEŠTENIKA U RADNI ODNOS - NE OTVARAJ!” Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.

OPĆINSKI NAČELNIK
Nevenko Barbarić

ljubuski.ba

Poziv udruge poljodjelaca na prezentaciju

Udruga poljodjelaca u ŽZH poziva sve svoje članove a i ostale poljodjelce na prezentaciju firme Carl Kuehne d.o.o koja se bavi otkupljivanjem povrće u BiH za potrebe tvornica Carl Kuehne u Njemačkoj.

Carl Kuehne je najveći kupac krastavaca kornišona u Europi sa godišnjim potrebama od 30000 tona. Osim krastavaca u proizvodnom asortimanu imaju i brojne druge proizvode tako da za narednu godinu osim krastavaca planiraju otkup dodatnih kultura povrća.

Ovim putem u četvrtak 22.10.2015. u 15.30 sati pozivaju na prezentaciju u vijećnici u Ljubuškom poljoprivredne proizvođačima iz općine Ljubuški koji su zainteresirani za ovakav vid saradnje, na kojoj će predstaviti konkretan program i planove za 2016. godinu.
 
Udruga poljodjelaca u ŽZH

četvrtak, 15. listopada 2015.

Nabujale vode Šipovače, u Veljacima kamion završio u jarku

Uslijed velikih ovotjednih kiša došlo je do povećanja vodostaja šipovačkih voda i njihova kratkog izlijevanja iz korita pa je za prometovanje najkritičnije bilo na predjelu Luka gdje je voda potopila cestu, dok i nabujala Banja prijeti izlijevanjem.

U Vojnićima promet otežavaju velike količine pijeska i kamenja, a tijekom jakom vjetra i veće količine šiblja završile su na cesti.

Prve jače jesenske vremenske nepogode prouzrokavale su i veći broj prometnih nesreća pa je tako u Veljacima teretni kamion završio prevrnut u jarku.


srijeda, 14. listopada 2015.

O MOJ MIĆO MOJ DILBERE, KO TI ZRELE ŠIPKE BERE

Šipak (nar) je često uzgajana i visoko cijenjena kultura koja dozrijeva u jesensko vrijeme u krajevima s toplijom klimom.

Za ovo ukusno voće, mnoge su studije potvrdile da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.

Za pozitivne strane šipka znaju i "šipcolovci" Šipovače koji su dočekali svoje vrijeme i krenuli u lov na, obično najbolje, seoske šipke.

Tako je ovih dana Milan Grbavac "Mićo" ostao bez šipaka koji su "stradali" od seoskih ljubitelja ovog voća. Kako nije prvi put da se Mići kradu šipci, čemu svjedoči i slavna Šuplja Stina koja je krađu njegovih šipaka opjevala u jednoj od svojih pjesama prije nekoliko godina i ako je suditi po izboru šipaka za krađu, da se zaključiti da su Mićini šipci ponajbolji šipci u Šipovači. No, ima i onih koji su mišljenja da za krađu šipaka nije kriva njihova kvaliteta nego "opasan kvart življenja i Mićino susjedstvo".

Kako god bilo, čuvajte svoje šipke dok čitate stihove Šuplje Stine.

O MOJ MIĆO MOJ DILBERE
KO TI ZRELE ŠIPKE BERE


Poznato je vama svima
Mićo "Tomić" šipke oko kuće ima.
Rodili su pune grane,
a slatki su tu ti nema zbora
veliki su, meka im je kora.

Čim je Mićo napustija dvore,
brze ruke vesele i male
šipke su obrale.

O moj Mićo moj dilbere
ko ti zrele šipke bere?

Vidi striko, a vidi i strina
kakve želje lopov ima.
Pune ruke mogu da ponesu
ubrale su punu kesu.

O moj Mićo moj dilbere
ko ti zrele šipke bere?

Ode lopov ko' i lani
a šipci su svi obrani!

O moj Mićo moj dilbere
ko ti zrele šipke bere?

utorak, 13. listopada 2015.

Slogi šest crvenih kartona u šest utakmica

Drugi žuti, odnosno crveni karton igraču Sloge u susretu sa Zvijezdom bio je za tim iz Ljubuškog ukupno šesti crveni karton u posljednjih šest prvenstvenih utakmica.

U prva četiri kola momčad s Babovca nije upisala niti jedno isključenje, a onda su igrači Sloge pocrvenjeli rekordnih šest puta u nizu. Prvo isključenje Sloga je dobila u 5. kolu u Gabeli kada je pocrvenio Stjepanović, a onda su redom isključivani Senić, Diabang, Milićević, Šaravanja i u posljednjoj utakmici Pažin. Niti jednoj momčadi u dosadašnjem dijelu prvenstva nije dodijeljen veći broj crvenih kartona.

Pored rekordnog broja isključenja, igrači Sloge su u par navrata drastično kažnjavani od Disciplinske komisije NS FBiH pa je tako Milićević poslije crvenog kartona u 8. kolu kažnjen s čak 10 utakmica zabrane igranja.

Također, u većini utakmica Sloge, suci su bili glavni akteri na terenu koji su svojim suđenjem, ponajviše u drugim poluvremenima, uvelike utjecali na konačne ishode susreta. U prilog tome ide i podatak da su od šest isključenja Slogini igrači u četiri slučaja dobili po dva žuta kartona. Inače, da se igra samo prvo poluvrijeme, Ljubušaci bi bili na vrhu ljestvice s 17 bodova, dok ih sada imaju čak 10 manje.

Ako se uzme u obzir općeprihvaćeno mišljenje da je Prva liga FBiH „najprljavija liga u BiH rezervirana za klanove“, a kako je Sloga novak u ligi, onda postaje jasno „u kom grmu leži zec“.
M. Bebek / Dnevni list

Ljubušaci nezadovoljni novim nazivima ulica

Javna rasprava o Nacrtu odluke o nazivima i označavanju ulica, trgova i parkova i označavanju objekata brojevima na području općine Ljubuški održana je u ljubuškoj Gradskoj vijećnici. U javnoj raspravi sudjelovali su, uz nositelja aktivnosti, članovi Povjerenstva, predstavnici mjesnih zajednica, političkih stranaka, nevladinih organizacija i zainteresirani građani Ljubuškog.

Učesnici su imali nemali broj primjedbi i prijedloga imena ulica, trgova i parkova pa su tako, između ostalog, upućene primjedbe predstavnika braniteljske populacije i ostalih prisutnih zbog toga što među predloženim imenima ulica, trgova i parkova nema Ante Paradžika, Ludviga Pavlovića, Blaža Kraljevića, Adisa Mujanovića i drugih. Pored njih, predlagano je i nekoliko istaknutih ljubuških imena na području prosvjete i kulture koja se nisu našla na popisu od 70 ulica, trgova i parkova od čega su fratri dobili njih 16 posto, ali među njima nije bilo mjesta za fra Lovru Šitovića.

Također, svoje mjesto na popisu nisu dobili, primjerice, Petar Herceg Tonić, član mornarice SAD-a koji je posmrtno odlikovan najvećim američkim vojnim prizanjem - Medaljom časti zbog zasluga u Drugom svjetskom ratu, zatim pjesnik Lucijan Kordić, časna sestra i profesorica Vincencija Nosić kao niti dr. Luka Vukojević, hrvatski jezikoslovac i lingvist, dok su se na popisu ulica našle čak i neke živuće osobe tipa Ulice dobročiniteljica sestre Muriel Geisler i Mary Walsh, ali i Ulica Vrbice, Ulica Sridnja, Ulica dobrovoljnih darivatelja krvi, Ulica Jadranska cesta, Ulica Humačke ploče i sl.

Svi koji imaju prijedloge naziva i označavanja ulica, trgova i parkova moći će ih do 30. listopada dostaviti Službi za civilnu-protupožarnu zaštitu i stambeno-komunalne poslove Općine Ljubuški.
M. Bebek / Dnevni list

subota, 10. listopada 2015.

Jabučani: Sirijci pređu granice petnaestak država, a mi još ne možemo do groblja

Sreća nas je pratila tog nedjeljnog prijepodneva, dok smo se divili starom kraškom vinogradu, u kojem loza, trešnje, jabuke i po koji orah, rastu doslovce iz kamena, očuli smo žamor.

Puteljkom naiđe skupina žena, djece i odraslih muškaraca. Već nepuna dva desetljeća, pješače do crkve, jer zbog graničnih kontrola automobile ne mogu koristiti!? Selo je Jabuka, u grudskoj općini, malo, ubavo, u okruženju kraških vrtača omeđenih visokim suhozidima, jedan je od zadnjih odsjaja tradicijske Hercegovine. Paradoks je u tome što putnici koje smo sreli, ne mogu do crkve koja je također na teritoriju BiH! U rukama stvari, nose rodbini na poklon. Kratko upoznavanje i poteče priča o njihovom slučaju, o kojem je 'Večernjak' već pisao:

„U zadnje vrijeme nešto se kreće, angažirali smo i načelnika općine Grude, Ljubu Grizelja, koji nam je čvrsto obećao da ćemo za Božić do crkvu novim putom, u autima. Trasa je obilježena, prosječena samo da strojevi iziđu“, kaže Radoslav Roso, a zatim pojašnjava:

„Bilo je različitih pokušaja da se naš problem riješi, ali nisu urodili plodom, kao što vidite mi i dalje u crkvu idemo kroz ograde. Ovih petnaestak stalnih žitelja Jabuke nemaju problema jer su prema važećim propisima mogli izvaditi propusnice, međutim problem je za desetak obitelji koje žive u i oko Makarske. Ja sam recimo zbog posla prijavljen u Makarskoj, ali ovdje dolazim svaki vikend, sadim krumpir, uzdržavam lozu…, ali se zbog tih 700 – 800 metara neprobijenog puta, mučim doći do crkve. Pazite, da bi sve bilo prema propisima, ja bi do crkve koja je od Jabuke udaljena nepuna tri kilometra, trebao preći 49(!) kilometara, preko Orahovlja. Dakle, u oba smjera 98 kilometara, da bi se pomolio za moje pokojne!?

Dosta puta proteklih smo godina bili izigrani, ali ovoga puta načelnik Grizelj, je čvrsto obećao da će se problem konačno riješiti. Mi ćemo s naše strane dati doprinos, koliko možemo, ali ne možemo mi praviti put“, naglašava Radoslav, kojeg dopunjuje suputnik Mate Roso:

„Rosa je, jutros smo mokri do koljena došli u crkvu, a i kazna smo se naplaćali nizašto. Ako se netko bavi nedozvoljenom djelatnošću treba ga kazniti, neka puste obične ljude. Moj zadnji slučaj zbio se prije mjesec dana. Potjeram metar drva, računam pitat ću graničnu policiju može li me pustit. Računam, ako puste, puste, ako ne puste ja ću nazad pa okolo. Međutim, oni meni odmah naređuju da stanem u stranu, a na koncu su me nakon konsultacija s upravom priveli u Vrgorac. Sad će i kazna. Kakvi su ni ovuda nam nije svejedno, iako je ovo teritorij BiH“, jada se Mate, dok Radoslav domeće:

„Vidite, ove izbjeglice iz Sirije, prođu po petnaest država i nikom ništa, a nas muče godinama. Jedino u slučaju sahrane na prave probleme, puste nas dva sata, ali kakva je i to sahrana pod policijskom stegom. Ima ljudi ne dolaze na sahranu zbog problema s granicom. Zato nam je put preko našeg teritorija neophodan, a onda neka se oni misle, njihove dvije kuće su na našem terenu“.

Savjetuju nam da ne idemo dalje, jer ćemo sigurno imati problema. Zbog snimljenog materijala prihvaćamo sugestiju. U povratku, na ulazu u selo srećemo Milenka Rosu najmlađeg stanovnika Jabuke, koji ponavlja ono što smo već čuli:

„Načelnik nam je čvrsto obećao. Naše je bilo da očistimo i pripremimo trasu, ostalo će mašinerija“.

Naravno, ima i nevjernih Toma, međutim među stanovnicima Jabuke, stalnim i vikendašima prevladava optimizam, nakon duge borbe tijekom koje su „obijali tuđe pragove“.
D. Musa / Večernji list

petak, 9. listopada 2015.

Grbavac: Želimo vratiti titulu prvaka u Ljubuški

Ljubuški Izviđač, lider rukometne Premijer lige u 5. prvenstvom kolu ide na gostovanje u Gradačac gdje će večeras (19 sati) odmjeriti snage s istoimenim domaćinom.

Iako su Skauti u četiri odigrane utakmice zabilježili sve četiri visoke pobjede, a momčad Gradačca polovičan uspjeh s dvije pobjede i dva poraza te se nalazi na 7. mjestu lige, u redovima Izviđača su oprezni pred utakmicu.

- Gradačac je ekipa koja dugo godina igra u našoj ligi i koju dobro poznajemo. Na domaćem terenu su jako neugodni pa ćemo se trebati dobro potruditi da ih dobijemo. To je jedna iskusna ekipa koja se neće lako predati. Sto se tiče naše momčadi, mi smo kompletni i zdravi, a utakmicu ćemo igrati kao i uvijek dosad, nikome nećemo dopustiti da nam nameće svoju igru. Nas zanima samo pobjeda i nova tri boda, rekao je lijevi vanjski Ante Grbavac.

Premda je prošlu sezonu propustio zbog teške ozljede koljena i operacije križnih ligamenata, Grbavac ove sezone pruža veoma dobre igre.

- Nakon povratka osjećam se odlično, a mogu reći i fantastično. Iz dana u dan sve se više osjećam sigurnije i prezadovoljan sam svojim oporavkom dosad. Zadovoljan sam svojom igrom. Još kroz pripremne utakmice sam pokazao da će trener moći računati na mene, a kroz ovih par utakmica u ligi sam pokazao da mogu biti nositelj igre i klub odvesti do titule prvaka, kazao je.

Ovaj nekadašnji kadetski i juniorski reprezentativac Hrvatske smatra kako Izviđač nakon dugo godina može vratiti titulu u Ljubuški.
 
- U dosadašnjem dijelu prvenstva pokazali smo da smo fizički i psihički najspremniji. Liga ove godine ima više klubova, igra se više utakmica, a kako ove godine ispada pet klubova mogu reći da je zahtjevnija jer svatko želi ostati u ligi i iduće godine. Ova liga je odlična za mlade igrače, da se formiraju i oslobode straha, napreduju te jednog dana odu u neki europski klub. Kao glavne konkurente vidim Vogošću i Čelik. Imamo kvalitetnu ekipu s kojom želimo osvojiti ligu i nakon dugo godina vratiti titulu u Ljubuški, zaključio je Ante Grbavac.
M. Bebek / Dnevni list

Šipovčanin opljačkan internetom

Branko T. (1945.) iz Šipovače prijavio je PU Čapljina internet prijevaru putem internet bankarstva.
Kako javlja Bljesak.info, oštećeni je ostao bez 2250 eura.

srijeda, 7. listopada 2015.

Obavijest za proizvodnju povrća Udruge poljodjelaca u ŽZH

SVI POLJOPRIVREDNICI KOJI ISPUNJAVAJU UVIJETE ZA PROIVODNJU POVRĆA (minimalna površina utvrđena zapisnikom 10 duluma) MORAJU DO 30. 10. 2015. PODNIJETI ZAHTJEV ZA POTPORU MINISTARSTVU GOSPODARSTVA UZ SLJEDEĆU DOKUMENTACIJU:

a) zapisnik o veličini površine koja je zasađena i vrsti kulture, + 13 KM Županijske takse (kupiti na kiosku ili u pošti)
b) račun o nabavci sadnog materijala za krumpir. Uz fiskalni račun mora imati i pisani račun na ime kupca. Maksimalan broj pojedinačnih računa za kupljeni krumpir je 6 komada.(ukoliko je aplicirano za federalni poticaj račun ne treba jer je već predan)

Minimalni utrošak sjemenskog krumpira je 1300 kg/ha.

Udruga za svoje članove prima zahtjeve do 23. 10. 2015. godine.

Udruga poljodjelaca u ŽZH

ponedjeljak, 5. listopada 2015.

Zdenka Pavlak: Moja rodna Šipovača mi je inspiracija za radove

Zdenka Pavlak, umirovljena učiteljica iz Ljubuškog, svoje umirovljeničke dane provodi heklanjem, tradicionalnim zanatom koji polako izumire. Rukotvorine je krenula raditi u 60-im godinama svoga života, poslije umirovljenja, a motivi njezinih radova su ponajviše vezani za ljubuški kraj i njegovu prirodu.

“Krajolik, moje rodno mjesto Šipovača, zatim Vojnići, Veljaci i moj Ljubuški te pjesme i glazba su inspiracija za moje radove. U zadnje vrijeme inspirirana sam najviše pjesmama Tina Ujevića i Dobriše Cesarića koje govore o prirodi. Veliki sam ljubitelj prirode pa su tako i moji radovi vezani za nju, pogotovo za cvijeće. Motivi mojih radova su kupine, maslina, šipak, dženderika, divlja ruža i ostalo autohtono bilje Hercegovine”, kaže Zdenka Pavlak.

Radi ogrlice, prstenja, naušnice, odjevne predmete, ukrase za stolove, zidove i podove i slično. Kaže kako nije teško nabaviti materijal za izradu nakita, ali je teško pronaći odgovarajuće boje, pogotovo s nijansama zelene.

Ljubuški – grad ljubavi

Ova iznimno kreativna predstavnica starije ljubuške populacije inspirirana legendom o Ljubuši isheklala je kolekciju nakita “Ljubušino blago 2015.” u njezinu čast. Inače, legenda o Ljubuši kaže da je herceg Stjepan Kosača podigao grad Ljubuški po imenu svoje ljubavi Ljubuše kako bi se s njome mogao lakše sastajati.

“Ljubuški ima dosta suvenira vezanih za tvrđavu, ali našla sam za potrebno da izradim nakit u Ljubušinu čast i da ga predstavim kao suvenir Ljubuškog. Kako i jedna pjesma kaže, gradovi su nastajali zbog ekonomskih i vojnih razloga, a Ljubuški nastade zbog ljubavi. Ljubušu zamišljam kao vitku i lijepu ženu kao i što su naše Ljubušanke, koja je u ono vrijeme bila u mogućnosti imati poseban izbor nakita”, pojašnjava ona.

Uz radove vezane za nastanak Ljubuškog, prirodom i autohtonim biljem Hercegovine, inspiraciju crpi i u likovima Ivane Brlić-Mažuranić pa je tako izradila i kolekciju nakita “Kosjenkino blago”.

‘Moje blago za blago moga mjesta’

Nedavno je imala izložbu na smotri folklora u Vionici te na otvorenom u središtu Ljubuškog. Ističe kako u Ljubuškom ima kulturnih događanja, ali da ih može i treba biti puno više te kako Ljubušanke trebaju biti aktivnije u društvu, a izrada rukotvorina nije eksponirana pa je došla na ideju da to promijeni kroz projekt “Moje blago za blago moga mjesta”.

“Želim da se žene ljubuškog kraja angažiraju i svojim radovima izraze kreativnost. To im dosad nije omogućeno jer nemamo izložbi i festivala ručnih radova. Imam ideju da svako mjesto naše općine kroz projekt “Moje blago za blago moga mjesta” bira svoje najbolje radove koje bi se natjecali za najbolji rad Ljubuškog. Nadam se da će me u tome podržati i sama Općina Ljubuški, a ako ovaj projekt zaživi, mogao bi se proširiti i na županiju, državu i šire”, zaključila je Zdenka Pavlak.
 Milan Bebek / Dnevni list

subota, 3. listopada 2015.

INTERVJU: Ante Grbavac, rukometaš Izviđača

Nakon što je prošlu cijelu sezonu propustio zbog teške ozljede koljena i operacije prednjih križnih ligamenata u sastav „Skauta“, početkom ove sezone, vratio se Ante Grbavac, bivši kadetski i juniorski reprezentativac Hrvatske.
-Period od godinu dana ne igranja je iza tebe, kako je to izgledalo iz pozicije Ante Grbavca rukometaša?
U početku je bilo jako teško, naročito, kad sam saznao da moram operirati koljeno, jer sam se nadao da operacija neće biti potrebna. Nakon spoznaje da je operacija neizbježna, želio sam to obaviti što prije. Iza mene jako težak period, period opravka i rehabilitacije od godinu dana. Trebalo je to sve izdržati kako fizički, a posebice psihički. Uspio sam, vratio sam se ove sezone, svaki dan napredujem i bolje se osjećam.

-U Izviđaču su tvoj povratak očekivali znatno ranije, ali teška ozljeda je zahtijevala duži period oporavka i rehabilitacije, kakva je danas situacija, je li ozljeda stvar prošlosti?
Pa i ja sam očekivao da ću se puno ranije vratiti igranju, ali nažalost, povreda je bila toliko teška i zahtijevala je duži period mirovanja i oporavka. Međutim, kako sam već rekao svaki dan je stanje bolje, sve manje osjećam poteškoće i mogu reći da je povreda stvar prošlosti.

-U pripremnom periodu i u prva tri kola trener Grbavac dozirao tvoje nastupe, jesi li zadovoljan svojim igrama i nastupima?
Mogu reći da sam zadovoljan, jer sam očekivao da nakon godinu dana ne igranja da će povratak ići puno teže. Trener je vodio računa o mome stanju i postupno mi je dozirao minutažu, neke utakmice sam igrao pol sata i više. Ja sam zadovoljan i mislim da sam dao onoliko koliko mogu u ovom trenutku. Mislim da će s vremenom to biti sve bolje i bolje.
 
-Čini se, kako vrijeme odmiče, nišanske sprave i šut te sve bolje služi, u susretu s Derventom i Slobodom postigao si po 5 pogodaka, je li moglo bolje?
Uvijek može bolje, ali, mislim, s obzirom na dug period ne igranja, postići pet pogodaka na utakmici je, sigurno, dobra realizacija, ali nadam se kako budem više igrao i kako vrijeme bude odmicalo da će i učinci moje igre biti bolji.

-U ekipi Izviđača na poziciji lijevog vanjskog nikad nije bila veća konkurencija: Ante Grbavac, Matej Hrstić, Josip Šarac, Josip Grbavac, … ti možeš igrati na svim vanjskim pozicijama, osim toga trener te forsira i u obrani, što je tvoja želja, gdje sebe vidiš, na kojoj poziciji?
Pa stvarno ove sezone konkurencija na va vanjskim pozicijama je velika, međutim trener je tu da procjeni ko je u tom trenutku taj koji može dati najviše na određenoj poziciji. Konkurencija je pozitivna stvar i ona motivira da se što bolje trenira i igra. Što se mene tiče, ja mogu igrati na sve tri pozicije, a trener će odlučit gdje i kad sam najpotrebniji. Tu nema nikakve ljutnje, duga je sezona, bit će puno utakmica i svi ćemo imati priliku igrati. Trener me forsira ove sezone da igram u obrani, hajde da kažem, i zbog moje fizičke snage i igračkog staža.

-Izviđač je prošao prva tri kola, tri uvjerljive pobjede, koliki su dometi Izviđača u ovom prvenstvu, tvoja procjena?
Ja sam siguran da ćemo na kraju biti među tri prvoplasirane ekipe i da ćemo igrati ligu za prvaka. Mislim da nam u trkačkom smislu ne može nitko parirat, mi smo mlada i fizički spremna ekipa, puno smo iskusniji u odnosu na prošlu sezonu. Jedino tko bi nam mogao parirat je ekipa Vogošće, ali nadam se da ćemo biti bolji i od njih.

-Godinu dana si bio izvan rukometa, kakva je trenutno tvoja pozicija u reprezentaciji Hrvatske?
Ja sam bio u kadetskoj, pa zatim u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske. Stalno sam u kontaktima s mojim trenerima i oni su upoznati s mojom situacijom. Nažalost, juniorska reprezentacija, u kojoj sam ja igrao, nema više nikakvih natjecanja, prerasli smo taj stadij. Sad mi jedino preostaje da se radom i igrama nametnem i dobijem priliku zaigrati za nekoliko godina u seniorskoj reprezentaciji Hrvatske.

-Vrijeme brzo prolazi , nekako je logično da nakon Izviđača slijedi tvoja europska karijera, što su tvoje želje i planovi?
Vrijeme brzo prolazi, čini mi se da sam nedavno završio srednju školu, a evo sad sam na četvrtoj godina fakulteta. Što se tiče europske karijere, o tome nisam puno razmišljao, naročito ne u ovom periodu kako sam bio povrijeđen. Sad mi je najvažnije da se nakon povrede vratim, trenutno samo razmišljam kako da što bolje igram u Izviđaču, jer tu planiram igrati još koju godinu, nadam se da ću do tada okončati i studije. Nakon toga, ako me zdravlje posluži i budem dobro igrao pokušat ću ostvariti europski angažman.

-Za kraj u subotu je utakmica 4. kola, igrate s ekipom Gračanice koja je u prva tri kola je doživjela tri poraza.
Mislim da u toj utakmici ne bi trebali imati problema, ako ponovimo igru iz prva tri kola. Oni ne mogu izdržati tempo koji mi možemo diktirati, ne mogu parirati našoj brzoj tranziciji i fizičkoj spremi. Mislim da s čvrstom obranom nećemo imati problema da ostvarimo četvrtu pobjedu iz isto toliko susreta i zadržimo prvo mjesto na tablici.
Na kraju, pozivam sve ljubitelje rukometa da u subotu u što većem broju dođu na utakmicu i podrže nas, a mi ćemo im se odužiti brzom i lepršavom igrom.
Izvidjac.com

četvrtak, 1. listopada 2015.

Vlatko Radić zvani Van Damme: Pet godina skrivam se od policije jer ne vjerujem splitskom sudu

Na splitskom Županijskom sudu nedavno su nepravomoćno, na ukupno 11 godina zatvora, osuđeni Marko Miloš i Vlatko Radić zvani Van Damme, i to zbog pokušaja teškog ubojstva policajca Branka Budića polovicom srpnja 2007. godine. Milošu je dosuđeno šest, a Radiću pet godina zatvora. U vrijeme kobnog događaja Miloš je tad imao 21, a Radić 25 godina i teretilo ih se da su tog ranog srpanjskog jutra oko 4.30 na raskrižju Kranjčevićeve i Stepinčeve ulice u Splitu razbijali parkiranu zastavu 128, kada je s automobilom stao policajac Budić koji je tada bio izvan službe. Prema presudi, predstavio se kao policajac, no onda ga je Miloš počeo udarati, ispucao je prema njemu dva hica i ranio ga, pored toga ga je drškom pištolja više puta tukao po glavi, a Radić ga je pokušavao pregaziti motociklom i usmrtiti. Sve se to, tvrdila je optužba, događalo zato jer su okrivljeni znali da je Budić policajac.

Razočaran propustima
 
Na prvom suđenju 2009. godine obojica su bila osuđena za nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Miloš je tada dobio dvije i pol godine, a Radić godinu i tri mjeseca zatvora. No, 2010. godine Vrhovni sud ukinuo je presudu, a potom su obojica “uhvatili crtu” u susjednu BiH, gdje se nalaze i danas.

Povodom ove najnovije presude prema kojoj je protiv obojice, s obzirom na to da su kazne veće od pet godina, automatski određen istražni zatvor, razgovarali smo s Vlatkom Radićem kojeg u Splitu znaju pod nadimkom Van Damme. S njim smo se susreli na području jednog hercegovačkog gradića gdje ima unajmljen stan i gdje živi sa suprugom i dvoje maloljetne djece.

- Šta ću ti reći, splitskom sudu i općenito pravosuđu ne virujen jer ne postupaju ispravno. Razočaran sam u njih, toliko je propusta napravljeno... Jer ispada da im nije bitno ni kakve dokaze imaš ni jesi li nešto napravija ili nisi, nije im bitno niti ko šta govori, nego se sudi po principu: Kazni budalu!

U ovome za što su mene osudili, iz svih nalaza, iskaza policajaca koji su sve to gledali, iz svega se vidi da ja to nisam napravija. No, ti se svi iskazi odbacuju i kao važeći uzimaju iskazi svjedokinja koje je čak i sudac na prvom suđenju upozoravao da moraju govoriti istinu, a onda su se pravdale da su bile pod šokom. Zanimljivo je da one govore vrlo detaljno, svega se sjećaju što se događalo, ali kad god se postavi neko pitanje koje je bitno za mene kao okrivljenog, e tad se ničeg ne sjećaju - u dahu nam je izgovorio Radić. Ističe da je, u najmanju ruku, dvojben i sam službeni razlog zbog kojeg se policajac Budić tad zaustavio.

- On je kazao da je intervenirao jer smo mi razbijali auto. Prvo, ja uopće nisan bija kraj auta. A tu je i izjava svjedoka kojeg je poslije policija probudila i on je rekao da na autu praktično nije bilo nikakvih oštećenja, samo malo udubljenje. Neka Budić kaže pravu istinu zašto je on tada stao. Ja sam zaključio da je to njima netko u policiji složio priču koju će ispričati. Jer iskazi im se ne podudaraju, po jednom sam ja sidija na motoru, po drugom iskazu nisan, oštećenik kaže da sam ja dotrčao, pa onda da sam se ja zabija u to auto, da smo ga razbijali, da sam ja naletao motorom na njega dva puta. Svjedokinje pak govore drugačije i to nikome nije čudno. Od početka se provlačilo i u postupku i po medijima da je on bio mrcvaren, da smo ga deset puta gazili motorom i tome slično. A onda dođe sudski vještak koji kaže da su njegove ozljede, osim one prostrijelne, lakše ozljede - tvrdi Van Damme. Nastavlja pomalo nepovezano i poprilično uzbuđeno pričati o događaju zbog kojeg je postao bjegunac koji se na MUP-ovoj tjeralici opisuje kao naoružan i opasan.

- Budić mene nije niti vidija na početku svega jer sam ja bio udaljen 50-ak metara. Miloš je bija pijan i nije razbija auto, malo se naslonija, udrija ga je lagano nogom... Onda se zaustavilo auto s tipom i tri ženske i tip je izaša vani i potukao se s malim, a i njegove su ga pratiteljice tukle. Pitanje je jel se Budić predstavija ka policajac? Je đavla! Ja niti u jednom trenutku nisam čuja da je on reka da je policajac. A, i da jesam čuo to, pa šta sam ja to tebi napravija sinko? To šta sam vas iša rastaviti? Jesan ja tebe udrija, jesan, pa di je to di san te udrija? Ja sam tog jutra iša kući voziti pijano dite, Marka, koji je zamalo mene ubija motorom. Skočija je s njega i ja sam mora dizati motor jer san i ja pa, a on je produžija i tu nešto vika kod tog auta, ma pijana posla. Ponavljam, niti u jednom trenutku ja nisan iša na Budića motorom. Moram reći i da nisam znao da Miloš ima pištolj - veli naš sugovornik. Kaže i da su oni tu “upali neplanirano i da su obe strane tu bile pijane”.

- Usprkos svemu što se događa, nisu mi uništili život, normalan sam, Bog mi daje snagu da iden naprid. Meni je sve bolje u životu, idem polako pa di stignem. Pa ne moreš ti mene osudit, a ne zna se zašto, reci brajo zašto mi daješ pet godina, zašto? Meni stavljaju na teret da sam ja mislija njega ubiti. Pa kako znaju šta sam ja mislija, a nema nikakvog traga na njemu da sam ga ja taka motorom. Ja stvarno ništa nisam napravija - uvjerava nas gestikulirajući rukama i potom odgovara na naše pitanje zbog čega je odlučio pobjeći, zašto nije ostao u Splitu i pred sudom dokazao svoju nevinost, ako je to sve tako kako kaže.

- Drugačije je od kad sam ja ode, jesam u bijegu, ali nisam direktno izložen toj farsi. Ja sam došao ovdje na ljeto, nakon presude, totalno sam bija na balunu. Računa sam da ću ići iza lita u zatvor, a onda sam sazna da mogu ostati u BiH jer sam rođen tu. Evo, neka mi sad obećaju da će biti javno suđenje. Pitate me zašto ne dođem na sud i ispričam svoju istinu? Pa zato jer se meni ovo i prije radilo, ja sam tri puta suđen i tri puta oslobođen. Ja sam neosuđivana osoba (tako stoji i u službenoj evidenciji od svibnja ove godine - op.a.).
 
‘Miran sam’
 
Sam sam zatražija da mi se sudi u odsutnosti. Zato jer Miloš nije bija spreman ići u Hrvatsku, a ja da sam došao ne bi počeli suđenje. Iman dvoje dice u Splitu koje ne mogu viditi nikako i teško mi je. I sad ode dvoje dice, podstanari smo, nema posla za nikoga, razvlače me po novinama... Bavim se malo otpadom, radin s prijateljem nešto i tako preživljavamo. Znaš šta, meni su dali pet godina samo zato da se ne bi moga vratiti u Split jer da su mi dali manje, moga bi doći i biti na slobodi do pravomoćnosti.

Provociraju me namjerno da dođem i napravim pizdariju. Ma neću brajo, neću više sebe izlagati. Posta san lukaviji, ja sad sam sebe branim, sam sebi određujem kad će mi biti suđenje i šta će mi raditi. Jesan budala, ali nisan lud. Pa, oni bi mene, da sam osta nakon prve presude, držali tamo dvi, tri godine, Marko ne bi dolazija na suđenja, ja bi trulija tamo u zatvoru ko zna dokad.

Da sam tamo ne bi moga biti toliko pametan jer ne znam ko mi ga zabija. Mogu ti reći da sam nekako miran, sritan sam, nekako sve ide onako kako bi ja tija da ide. Pravda je spora, ali dostižna, samo se za nju triba boriti, triba je istirati brajo. A ja se nekako nadam da će to tako na kraju i biti - zaključio je danas 33-godišnji Radić koji sad čeka odluku Vrhovnog suda koja će mu, kaže, odrediti sudbinu.
 
Slobodna Dalmacija

Ljubuški pred novu sezonu na rubu egzistencije

Pred odbojkašicama Ljubuškog je nova natjecateljska sezona u Prvoj ligi FBiH skupina A1.
Odbojkaški klub Ljubuški osnovan je 1998. godine, a otad pa do danas, i pored brojnih problema, uspio je opstati i nadmetati se u natjecanjima Obojkaškog saveza FBiH. U klubu redovito trenira tridesetak djevojaka na čelu sa Ivicom Bošnjakom, tajnikom i trenerom ovog ljubuškog sportskog kolektiva, od čega je njih 10 u seniorskom timu.

- Treniramo nekoliko puta tjedno kako bi se što bolje pripremili za natjecanje. Imamo premladu momčad za koju se nadam da će se uspješno nositi s protivničkim momčadima, no zbog loših uvjeta u kojima smo se našli, pred njih ne mogu staviti rezultatski imperativ, rekao je Bošnjak.

Pored Ljubušanki, u ligi će se natjecati još 5 hercegovačkih klubova: Stolac, Student Mostar, Široki, Široki Brijeg 2 i Čapljina 2. Ovo natjecanje bi trebalo biti najzanimljivije dosad, kako zbog rivalstva susjednih klubova, tako i zbog ekspanzije ženske odbojke u Hercegovini u posljednje vrijeme. U prvom kolu, koje je na rasporedu u 10. i 11. listopada, Ljubušanke će na svom parketu dočekati susjede iz Čapljine.

Prema riječima Bošnjaka, Ljubuški najviše financijski pomažu Općina Ljubuški i roditelji mladih ljubuških odbojkašica, ali se klub našao u teškoj financijskoj situaciji pa je glavni cilj uspjeti održati ga na životu i izbjeći gašenje.

Naime, gospodarska kriza, loše financijsko stanje Općine Ljubuški i manja popularnost odbojke u odnosu na nogomet i rukomet u ovom dijelu Hercegovine, dovela je klub na rub egzistencije. U posljednje dvije godine Ljubuški je pao u drugi plan kada su u pitanju izdvajanja za ljubuške sportske kolektive pa je upitna i sama opstojnost kluba.

- Nalazimo se u najtežoj situaciji dosad. Za naše natjecanje nisu potrebna velika financijska sredstva, ali i to malo teško da možemo osigurati. Ako nam Općina Ljubuški ne uplati 1.000 – 1.200 KM nećemo biti u mogućnosti igrati ligu, dakle radi se o minimalnim sredstvima. Kad bi bilo pridržavanja raspodjele na nivou Športskog saveza općine Ljubuški gdje mi participiramo s 5%, klub bi bez problema mogao egzistirati, zaključio je Ivica Bošnjak.
Milan Bebek / Dnevni list